1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Nemački mediji o Biljani Plavšić

23. oktobar 2009.

Prevremeno puštanje na slobodu bivše predsednice Republike Srpske Biljane Plavšić jedna je od tema nemačke štampe. Novine pišu i o nedoumicama oko daljeg proširenja Evropske unije i o raspravam o ukidanju vojnog roka.

https://p.dw.com/p/KDXv
Biljana Plavšić na slobodi posle odslužene dve trećine zatvorske kazne
Biljana Plavšić na slobodi posle odslužene dve trećine zatvorske kazneFoto: AP

Frankfurter algemajne cajtung u tekstu pod naslovom „Kuvati i peći“ piše o prevremenom izlasku iz zatvora Biljane Plavšić.

„Ona je u Švedskoj odležala dve trećine kazne i pokazala uzorno ponašanje. Sa oslobađanjem Biljane Plavšić saglasan je i Tribunal za ratne zločine. Hvali se njeno ponašanje u zatvoru; Biljana Plavišić učestvovala je u šetnjama sa drugim zatvorenicima, a zanimala se i ’kuvanjem i pečenjem’. Pred sudom je priznala svoju krivicu, iako je time htela da iznudi manju kaznu, što je i priznala u nedavnom intervjuu. To joj nije naškodilo. Sada gospođa Plavšić želi da se nastani u Beogradu gde će imati dovoljno vremena za kuvanje i mir u poznim godinama – i to bez uznemiravanja preživelih čije bližnje ima na savesti.“

Gde su buduće granice EU?
Gde su buduće granice EU?Foto: AP GraphicsBank

Da li je proširenje EU podleglo automatizmu?

Nemački listovi bave se i proširenjem Evropske unije. Frankfurter algemajne cajtung piše da su mnogi evropski političari privučeni tzv. „magnetom blagostanja u EU“, i za svoju zemlju ne bi mogli da zamisle ništa bolje od pripadnosti Uniji. Od članstva očekuju blagostanje i modernizaciju, jednom rečju – sigurnost. A lista pretendenata je sve duža. Pored Islanda, tu su i balkanske zemlje. Za jednu od njih - Makedoniju, Evropska komisija već je preporučila početak pregovora o pristupanju, dok bi Hrvatska pregovore mogla da zaključi već 2010.

Frankfurterski list dodaje da čak i onaj ko smatra da je proširenje nešto dobro - da koristi svima i deluje stabilizujuće - mora da prizna da je politika proširenja podlegla automatizmu. I zato ne čudi pitanje skeptika čemu sve to vodi ili, tačnije, gde to treba da se završi? Možda na Kaspijskom moru? Čak iako ne može jasno da se odgovori na to, pitanje - gde su političke granice Evrope, jeste legitimno.

Treba li u potpunosti profesionalizovati Bundesver?
Treba li u potpunosti profesionalizovati Bundesver?Foto: picture-alliance/ dpa

Kraj vojne obaveze u Nemačkoj?

O šestomesečnom vojnom roku u Nemačkoj, Zidkurir piše:

„Pola godine u uniformi nema vojni značaj. Mnogo vremena ode samo na osnovnu obuku. Hrabrije bi bilo da se ukine vojna obaveza i uvede profesionalna vojska. Francuska je to uradila pre pet godina i u glavnom ima dobra iskustva. Ipak, koalicioni partneri u Berlinu su izbegli taj poželjan korak.“

Slično piše i Nordvest cajtung:

„Od 2011. regruti će biti u kasarnama pola godine, ali vojna obaveza je praktično odslužila svoje. Ostaje jedino neka vrsta vojnog kampa sa kursom za početnike, koji više liči na duži odmor. Za obuku, treninge i specijalizaciju, ubuduće neće biti vremena. Vojnici će postati samo nosioci uniformi.“

Pripremila: Ivana Ivanović

Odgovorni urednik: Ivan Đerković