1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Nemačko selo u Koreji

1. novembar 2009.

Sve lošija situacija na tržištu rada u Nemačkoj dovela je do toga da sve više Nemaca pokušava da nađe posao u inostranstvu. Novi početak mnogi pokušavaju da ostvare u Norveškoj, Holandiji, Kanadi ili Koreji.

https://p.dw.com/p/KKBl
Scena iz filma "Poslednja stanica čežnje"Foto: Zorro Film

Među zemljama u koje Nemci odlaze, Koreja se do sada nije pojavljivala. Ipak, dokumentarni film “Poslednja stanica čežnje” koreanske rediteljke Sung Hijong Ćo, koja živi u Nemačkoj menja tu činjenicu. Film se dešava u takozvanom “nemačkom selu”.

Ovde postoji poštansko sanduče, koje već pet godina visi nakrivo. U međuvremenu je mesec dana visilo kako treba, ali je ekser očigledno opet zarđao. Sad opet visi krivo. Pet godina, od kako sam ovde, to primećujem. Inače, je sve u redu.”

Čežnja za domovinom

Vili Engelfrid je jedan od tri penzionera, koji žive u Koreji. Sva trojica su oženjeni Korejankama, koje su pre 13 godina došle u Nemačku da rade kao medicinske sestre. Iako su se u Nemačkoj osećale sasvim dobro, čežnja za domovinom je uvek bila prisutna. Rado su prihvatile ponudu da se vrate u Koreju gde im je omogućeno da izgrade kuće po veoma povoljnim cenama. Na taj način je njihova zemlja pokazala zahvalnost prema medicinskim sestrama i rudarima koji su radili u Nemačkoj i deo zarađenog novca slali u domovinu. Na taj način su pomogli da se prevaziđe privredna kriza u Koreji.

Filmszene ENDSTATION DER SEHNSÜCHTE
Nemci pokušavaju da se integrišu u domovini svojih suprugaFoto: Zorro Film

Mada, za povratak postoji još jedan razlog. Naime, broj stanovnika u regionu Namhaeu na jugu Južne Koreje, gde se nalazi „Nemačko selo“, je sve manji i manji. O tome Ludvig Štraus-Kim kaže

„Nemačko selo! To ime uopšte ne sme da postoji. Ovde žive tri Nemca. Čak i naše koreanske žene su ovde opet postale prave Koreanke. I onda može da se desi, da žena upravlja, na koreanski način. „

Integracija u stranu kulturu

Zabavno je posmatrati Nemce kako, na veoma otvoren i pristupačan način, prate svoje žene, koje se ponovo integrišu u svoju kulturu. Kako sa njima idu u koreansku saunu, na priredbe plesa ili prisustvuju ceremonijama u hramovima i manastirima.

Rediteljka u filmu prikazuje život tri para.

“Ja stvarno poštujem ova tri gospodina. Ja sa 65 ili 70 ne bih napustila zemlju, u kojoj sam živela. Zemlju gde se nalaze moja porodica, moji rođaci i prijatelji. Ali oni su to uradili. … Ima jedna jako interesantna stvar: Ja sam uvek mislila da Nemci planiraju unapred i da su organizovani. Ali ovi muškarci, koje sam upoznala, u tom pogledu su bili dosta drugačiji. Oni su bili avanturisti, čak i u tim godinama. “

Filmszene ENDSTATION DER SEHNSÜCHTE
Film ne idealizuje život nemačko koreanskih parovaFoto: Zorro Film

Želja da se i u starosti upozna i nauči nešto novo, postojanje interesa za nešto nepoznato i strano…sve to su odlike protagonista i film čine interesantnim. Činjenica da žive u “Nemačkom selu”, u kućama sa crvenim krovovima, sa baštom, cvećem i malim keramičkim patuljcima, sve je to skurilno. Postali su atrakcija iako to nisu želeli. Ponekad je neophodno pozvati policiju zbog turista koje se zaustave pored ograde. Film ne idealizuje život nemačko-koreanskih parova. Film nas ne upoznaje sa životom parova u Nemačkoj, njihovoj integraciji, ne znamo da li um tamo žive deca, da li im ej bilo teško da odu odnosno da se vrate. Samo jedno postaje jasno: Kontakt sa spoljašnjim svetom za pridošlice nije ni malo jednostavan.

Autor:Sobola Bernd/Željka Bašić-Savić

Odg. urednik: Saša Bojić