1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

„Nemačku čeka sudbina Kosova!“ - reakcije

11. oktobar 2009.

Sporne izjave člana uprave Savezne banke Tila Saracina o turskim i arapskim emigrantima u Nemačkoj i dalje izazivaju žestoke reakcije u javnosti. Pored kritika, Saracin je dobio i podršku iz određenih krugova.

https://p.dw.com/p/K3bE
Tilo Saracin
Tilo Saracin izazvao burne reakcije u NemačkojFoto: picture-alliance/ dpa

„Mislim da se takvim izjavama, takvim ponašanjem, ništa ne postiže“ – izjavio je Kenan Kolat, predsedavajući Turske zajednice u Nemačkoj osvrćući se na intervju Tila Saracina magazinu „Letr internasional“. Saracin je, tom prilikom, između ostalog, rekao da najbrojniji migranti u Berlinu, Turci i Arapi, „niti žele, niti mogu da se integrišu“ i da „nemaju nikakvu produktivnu funkciju u društvu, osim kada je u pitanju trgovina voćem i povrćem“.

Kolat je upozorio da takve izjave može da iskoristi krajnja desnica: „Mi smo mnogo samokritičniji prema svom narodu nego što se to misli. Ali ovakvim izjavama se ne postiže ništa, možda samo žigosanje. To ne dopire do onih kojima je upućeno. To stiže samo do onih grupa koje imaju predrasude. Te predrasude će ovim izjavama biti samo ojačane.“

Saracin je u svojim izjavama 70 odsto turskog i 90 odsto arapskog stanovništva u Berlinu označio latentno agresivnim. On je, u spornom intervjuu, takođe pomenuo inteligenciju istočnoevropskih Jevreja. Saracin je doslovce rekao: „Turci osvajaju Nemačku kao što su Kosovari osvojili Kosovo - višom stopom nataliteta od nemačkog. To bi mi se dopalo kada bi u pitanju bili istočnoevropski Jevreji - čiji je IQ za 15 procenata viši od IQ-a nemačkog stanovništva“.

Bune se i Jevreji

Generalni sekretar Centralnog saveta Jevreja, Štefan Kramer, takođe je reagovao i optužio Saracina za podsticanje mržnje prema određenim grupama stanovništva:

„To što je on rekao je perfidno i sramotno. To je podsticanje mržnje. Perfidnost se, naročito, ogleda u tome što on pokušava da posvađa različite manjine. Dakle, s jedne strane su tu dobri Vijetnamci, dobri Kinezi, dobri Indijci koji su vredni i spremni da se integrišu. S druge strane imamo one koji žive od socijalne pomoći - samohrane majke, Jugoslovene, Turke, Arape - takozvane "proizvođače" devojčice sa marama. On dakle odlučuje ko su dobri, a ko loši, doseljenici.“

„Saracin bi pričinio čast Hitleru!“

Tilo Saracin sa gradonačelnikom Berlina Klausom Voverajtom
Tilo Saracin sa gradonačelnikom Berlina Klausom VoverajtomFoto: AP

Kramer je postao još jasniji: bivšeg senatora za finansije Berlina optužio je za duhovnu bliskost sa nacistima: „Imam utisak da bi gospodin Saracin svojim izjavama, svojim mišljenjem, tako kako ga formuliše, činio veliku čast Geringu, Gebelsu i Hitleru.“

Kenan Kolat zahtevao je od Sarcina momentalnu ostavku sa svih javnih funkcija. Turska zajednica izričito podržava istragu koju je pokrenulo Javno tužilaštvo: „On prvo mora na sud. Tamo treba da odgovara za svoje izjave.“ Međutim, Saracin odbija da podnese ostavku.

Generalni sekretar Centralnog saveta Jevreja, Štefan Kramer, kaže da je potrebno da se pošalje jasan signal da manjine ne dozvoljavaju da ih „demagozi i populisti zapišavaju i zloupotrebljavaju.“

na sledećoj strani: Javne ličnosti o Saracinu

Saracinu slede umanjene nadležnosti

Publicista Matijas Matušek stao je uz Saracina čim je izbila afera: „On je tip Mefista - sila koja želi zlo, a čini dobro.“

Poznati filmski režiser, dobitnik Oskara, (Limeni doboš) Folker Šlendorf (70) kaže: „On je rekao ono što mi je na srcu. Divim se Saracinu, često sam ga posećivao. Kao čoveku iz sveta filma, dopadaju mi se tako jake izjave.“

Publicista Ralf Đordano kaže da je Saracin potpuno u pravu: „On je tačno opisao stanje u paralelnim društvima. Nije samo tako da migranti imaju probleme, oni i stvaraju probleme. Vreme je da se manjina pozabavi time kakve probleme predstavlja nemuslimanskoj većini, a ne da se samo nemuslimanska većina u Nemačkoj bavi manjinama. Ako treba nešto kritikovati u Saracinovim izjavama, onda je to izbor reči.“

Bivši predsednik saveznog udruženja nemačke industrije, Hans Olaf Henkel, podržao je Saracina. U izjavi za Dojčlandfunk on je rekao: „U ovoj zemlji se neke istine prećutkuju. Moj utisak je da pokušavaju da unište Saracina, i to ne samo Javno tužilaštvo, nego i „dobrice“ iz scene zelenih i levice koji misle da moraju da zataškaju probleme umesto da konačno pomognu da se reše.“

„Izbor reči skandalozan!“

Glavni urednik TV stanice N24 Peter Limburg (49) smatra: „Tilo Saracin je u mnogome u pravu – sa druge starne teško je kada se tako decidirano izražava neko ko je u upravi Savezne banke.“

Profesor medija Jo Grobel kaže: „Možda je sadržaj onoga što je rekao dobro, ali su reči koje izabrao ispod svakog nivoa. Govoriti o devojčicama sa maramama, u vreme kada imamo eksploziju obrazovanja baš kod Turkinja - to je paušalna uvreda koja je, prosto rečeno, glupa. Šteta, Saracin je inače vrlo originalan.“

Kristof Štolzl (65) bivši senator za kulturu Berlina kaže da je „šteta što se takva suštinska pitanja, koja su zaista veoma, veoma važna, skandalizuju zbog Saracinovih grubijanskih izjava.“

Popularna voditeljka političkih emisija, Sabine Kristijansen (52) zapanjena je Saracinovim izjavama: „Jasne reči političara su uvek dobro došle – ove njegove sigurno to nisu.“

Saracinu slede umanjene nadležnosti

Prvi čovek Banke Aksel Veber smanjuje nadležnosti Saracinu?
Prvi čovek Banke Aksel Veber smanjuje nadležnosti Saracinu?Foto: AP

Saracinov šef, predsedavajući uprave Savezne banke Aksel Veber pokušao je da spreči objavljivanje Saracinovog intervjua u magazinu „Letr internasional“ u kojem su sadržane sporne izjave. Međutim Saracin je objavljivanje sam odobrio.

Od tada njih dvojica skoro da ne komuniciraju. U jednom saopštenju Veber ja naveo da Saracin veoma naškodio Centralnoj banci nemačke i da više nije podoban kao šef njene Uprave.

Nedeljnik Fokus piše, pozivajući se na izvore iz uprave Bundesbanke, da Aksel Veber ima nameru da Saracinu oduzme važne nadležnosti. Na sednici koja bi navodno trebalo da se održi u utorak, Saracain će biti razrešen nadležnosti za protok keša i kontrolu rizika a ostaće mu informaciona tehnologija.

autor: Rihard Fuks / Dijana Roščić

odg. urednica: Sanja Blagojević