1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Nemački mediji: EU mora da ima jasnu strategiju za BiH

Jasmina Roze priredila izbor iz štampa
21. mart 2024.

Nemački javni servisi pišu o Bosni i Hercegovini u svetlu samita Evropske unije i odluke o početku pregovora s tom zemljom.

https://p.dw.com/p/4dyyj
Zastave Evropske unije u Sarajevu, 21. mart 2024.
Zastave Evropske unije u Sarajevu, 21. mart 2024.Foto: Eldar Emric/AP Photo/picture alliance

Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit uočava velike nedostatke kada je reč o demokratiji u Bosni i Hercegovini. Pa ipak, kako kaže, „geostrateški je potpuno jasno da EU mora da primi tu državu u članstvo. To je takođe i signal Rusiji“, rekao je Šmit u intervjuu za nemačku radio-stanicu „Dojčlandfunk“ uoči samita EU na kojem se raspravlja i o BiH.

Na pitanje da li je BiH zrela za pregovore, Šmit odgovara da „peticu na ispitu zrelosti nije zaslužila“. Dodaje da su „u svedočanstvu različite ocene“, ali, kaže, politički i geostrateški iz Brisela mora da dođe poruka koja glasi: „Vi ste deo slobodne Evrope“.

Nedostatke u BiH visoki predstavnik vidi u neostvarivanju zadatih prioriteta EU. Evropska komisija je ranije zadala 14 prioriteta koji se moraju ispuniti da bi u decembru prošle godine to smanjila na 8, a sada se došlo na „3 plus 1“. „U BiH je kompleksna situacija, tako da se o svakoj pojedinačnoj temi kada je reč o evropskim standardima vode borba, spor, pregovori. Ali, funkcionalnost se u poslednje dve godine popravila i ja sam pokušao da dam svoj skromni doprinos“, rekao je nemački političar.

Kristijan Šmit: Geostrateški je potpuno jasno da EU mora da primi BiH
Kristijan Šmit: Geostrateški je potpuno jasno da EU mora da primi BiHFoto: Armin Durgut/PIXSELL/picture alliance

Dodao je i da se Bosni i Hercegovini mora reći: „Imamo utisak da ste spremni da radite na evropskim standardima“, ali „iz EU mora doći politička poruka koja je geostrateški jasna: ’Hoćemo BiH u EU, ali ne po jeftinoj ceni‘.“

„To znači da će sledeće sedmice, meseci i godine iziskivati mnogo znoja i suza“, rekao je Šmit. Poručio je i da će on, kao neko ko nadzire Dejtonski sporazum, od EU tražiti stvaranje „protivpožarnih zidova“ i odbranu od stranih uticaja, pri čemu je „ruski uticaj dramatično problematičan“.

Članstvo u EU iz geopolitičkih razloga

Portal prvoj programa nemačkoj javnog servisa ARD donosi članak pod nazivom „BiH kao pobednica u vihoru proširenja EU?“, u kojem se ocenjuje da bi ta zemlja mogla da postane članica EU „iz geopolitičkih razloga“, iako „jedan njen entitet koketira s Putinom“, a njena vlada je „s mukom sprovela samo neke od zadatih reformi“.

U tekstu se citira stručnjak za jugoistočnu Evropu pri austrijskom Institutu za međunarodnu politiku u Beču Vedran Džihić, koji u BiH uočava dva ključna problema koji ometaju evropsku integraciju:

„S jedne strane, to su etno-nacionalistički političari koji vode sitnosopstveničku politiku i rade pre svega za svoju klijentelu i za sebe, vršeći pritom uticaj na pravosuđe. S druge, postoji borba za nadležnosti između države Bosne i Hercegovine i njenih entiteta: Federacije BiH i Republike Srpske“, kaže Džihić za ARD.

Autor članka pojašnjava svojim nemačkim čitaocima da su dva najmoćnija političara, kojima se pripisuju korupcija, etnonacionalizam i podela BiH, Dragan Čović, lider HDZ BiH, i Milorad Dodik, lider SNSD i predsednik RS. Dodaje se i da njih dvojica imaju „dobar odnos“ i da su sredinom marta boravili zajedno u Beču, na panel diskusiji koju je organizovala Ambasada BiH na temu evropske integracije.

„Čović je iskoristio priliku da se požali zbog nedostatka čistog razdvajanja prema etničkoj pripadnosti na izborima, istakavši da su predstavnika Hrvata u tročlanom Predsedništvu BiH većinom birali Bošnjaci. Dodik je tokom diskusije odavao utisak da je daleko više oduševljen Kremljem, nego Evropskom unijom“, procenjuje nemački javni servis.

Dragan Čović i Milorad Dodik (arhivska fotografija)
Dragan Čović i Milorad Dodik (arhivska fotografija)Foto: Dragan Maksimovic/DW

U članku se Dodik i citira i navodi da je on na diskusiji u Beču rekao da je Putin „zanimljiva osoba“ i da on (Dodik) „neće prestati da ga posećuje“. Istovremeno je optužio EU da vodi „zamenski rat“ protiv Rusije preko Ukrajine, nazivajući tu zemlju „satelitom SAD“, kao i da ne može da prepozna da postoji ikakva ruska agresija u Ukrajini.

Novinar ARD-a prenosi i Dodikova očekivanja od procesa pristupanja Evropskoj uniji, iznesena u Beču, navodeći da se predsednik RS nada da BiH više neće biti „međunarodno upravljana kolonija“, već da će biti tretirana prema evropskim standardima. Nemački portal ujedno podseća da su SAD i Velika Britanija uvele sankcije Dodiku, njegovom sinu i ćerki, kao i njihovim kompanijama. „Optužuju ih za korupciju: Dodik vodi srpski entitet kao porodični biznis i podržava odvajanje RS od države BiH“, navodi ARD.

Na kraju članka, nemački javni servis još jednom citira Vedrana Džihića, koji je uveren da proces pristupanja EU „može uspeti samo bez Dodika“. „Dodik je persona non grata u većini evropskih gradova i očigledan proruski igrač, od kojeg Putin u budućnosti nešto očekuje. On se plaši EU kao đavo krsta, jer zna da bi u evropskoj Bosni s jakim sudstvom završio u zatvoru.“ Austrijski ekspert, poreklom inače iz BiH, uveren je da „konkretnija EU-perspektiva može da ohrabri mnoge Bosance da smene korumpirane i nacionalističke političare“.

„U Sarajevo se nešto promenilo“

I portal drugog programa nemačkog javnog servisa ZDF donosi članak o BiH u kojem se takođe citira Vedran Džihić. On tamo kaže da se „u Sarajevu nešto promenilo“ i da se u BiH, nakon poslednjih izbora, formirala vladajuća koalicija koja je stavila sebi za cilj „pragmatizam i kompromis“.

„To je povećalo pritisak na EU da napokon ozbiljno deluje. Prazninu, koju su ostavili mukotrpni pregovori iskorišćavaju velike sile poput Rusije, ali i Kina, te zemlje poput Turske i Saudijske Arabije, kako bi proširile svoj uticaj“, kaže Džihić za ZDF.

I ovaj nemački medij pominje Dodika kao političara koji „redovno traži bliskost Putina, Orbana ili Erdogana“, opisuje ga kao „deklarisanog protivnika EU“, koji „unutrašnje-politički opterećuje Bosnu i Hercegovinu redovnim pretnjama da će se otcepiti“.

Kroz svoju stranku, SNSD, kako se navodi dalje u tekstu, Dodik je takođe posredno uključen u pregovore o učlanjenju u EU i u prošlosti je uspevao da upravlja tim procesom uz pomoć ciljanih blokada. „Nema odluke u konstelaciji vlade u kojoj on ne može da saodlučuje“, citira još jednom ZDF Džihića. Ujedno se dodaje da bez Dodika u BiH ne može biti reformi, niti napretka u pregovorima.

ZDF ima još jednog sagovornika, Florijana Bibera, eksperta za jugoistočnu Evropu sa Univerziteta u Gracu. On pak tvrdi da „većina ljudi u BiH i dalje želi budućnost u EU, ali je problem u tome što sve manje ljudi u to veruje“. Potvrdu za taj svoj stav Biber pronalazi u velikom broju ljudi koji iz BiH odlaze u EU. „Zemlja s jedne strane gubi deo mladih, dobro obrazovanih ljudi, a pritom kod onih koji ostaju, raste nezadovoljstvo politikom“, kaže Biber.

Pritom, kako kaže, „Evropskoj uniji nedostaje jasna strategija za Bosnu i Hercegovinu, posebno u postupanju sa ’saboterima’ poput Dodika“. „Još uvek nema naznaka da se tu nešto menja“, zaključuje u izjavi za ZDF Florijan Biber.

Ovaj tekst je akutelizovan nakon što je EU dala BiH zeleno svetlo za početak pregovora o pristupanju.