1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Nemački poslanici za DW o „razgraničenju“

30. avgust 2018.

Da li je u slučaju Srbije i Kosova razgraničenje poželjna opcija ili igranje vatrom u buretu baruta? Da li Berlin gleda kroz prste Vučiću sve dok „rešava Kosovo“? DW je to pitao poslanike različitih nemačkih stranaka.

https://p.dw.com/p/33xYB
Nemački vojnik iz sastava Kfora u selu pored Prizrena (arhiva)Foto: dapd

Ovo su dani kada se svaka reč i svaki zarez bacaju na vagu. Nije se još smirio odjek čvrstog stava nemačke kancelarke Angele Merkel o nepromenljivosti granica na Balkanu – koji je ponovila dvaput u par dana – a već se iz Berlina čuju nešto drugačiji stavovi. Ili je to pak samo interpretacija?

Uglavnom, Angela Merkel u utorak nije ponovila decidnu izjavu već potvrdila da je o temi razgovara i sa američkim predsednikom Donaldom Trampom. „Podržavamo sve razgovore koji vode cilju, ali kažemo istovremeno da teritorijalni integritet, koji postoji danas, ima bitnu težinu“, rekla je kancelarka. „Moramo da pazimo da potezi na jednom mestu ne vode posledičnim potezima na drugom.“

U jeku špekulacija o mogućoj razmeni teritorija jasno je da granice više nisu tabu za vašingtonsku administraciju, ali su do sada uvek bile za onu u Berlinu. U razgovoru za DW petori poslanici Bundestaga iznose razna viđenja ovog problema.

„Vraćanje u Srednji vek“

„Ne vodi cilju, zapravo više iritira, kada se opet trabunja o novom povlačenju granica“, kaže Peter Bajer, poslanik vladajuće Hrišćansko-demokratske unije (CDU). „O tome ne mislim ništa dobro i vidim opasnost od destabilizacije kao posledicu takvih misaonih igara. Granice dvojih suverenih država Srbije i Kosova su fiksirane.“

Peter Beyer MdB (CDU)
Peter Bajer, CDUFoto: Peter Beyer/Frank Nürnberger

Bajer za DW navodi da se zalaže za poštovanje Briselskog sporazuma te nastavak razgovora o pravno-obavezujućem sporazumu koji bi vodio normalizaciji susedskih odnosa. „Važno je da državna funkcionalnost Kosova ne bude narušena.“

Josip Juratović, poslanik vladajuće Socijaldemokratske partije Nemačke (SPD), takođe je zabrinut. Ako bi se dozvolilo prekrajanje granica, kaže, „dolazimo u mogućnost da u Evropi dođe do stvaranja 40 novih država, što će zasigurno odvesti u haos i sukobe“.

„Razmena teritorija je vraćanje u Srednji vek kada su feudalci trampili teritorije i pomicali narode mimo njihove volje. Jer uvek će neko biti nezadovoljan, uvek će neko morati da se seli. A da ne govorimo da bi to bilo ponovno etničko čišćenje u 21. veku, što je zastarela teorija koja je uvek vodila samo do ratova“, navodi Juratović za DW.

Josip Juratovic
Josip Juratović, SPDFoto: Reiner Pfisterer

Ovaj političar rođen u nekadašnjoj Jugoslaviji ukazuje da Trampova administracija očito ima sklonost ka ideji razmene teritorija, dok EU nije jedinstvena – osim kancelarke Merkel, niko nije izneo jasan stav. Posledice, kaže, mogu ići od BiH i Makedonije, sve do Krima i Pridnjestrovlja.

„Takav pristup političkim rešenjima bi značio konačnu kapitulaciju demokratskog sistema koji se temelji pre svega na društvu ravnopravnih građana pred sve jačim nacionalizmima u Evropi koji imaju za cilj izgradnju autokratskih društava što vodi sigurno u novu podelu Evrope i na kraju čak i u nove ratne sukobe“, decidan je Juratović.

„Bure baruta“

U najvećoj opozicionoj partiji, desničarskoj Alternativi za Nemačku (AfD), nisu se do sada preterano bavili Balkanom. Njen poslanik Anton Frizen, koji je u Bundestagu kritikovao politiku Zapada na Kosovu, za DW kaže da svet više od dvadeset godina čeka na rešenje ovog problema i da u tom smislu treba težiti scenariju u kojem Beograd i Priština nalaze konačni politički dogovor pa makar to obuhvatalo i promenu granica.

Berlin Bundstag - Dr Anton Friesen - AfD
Anton Frizen (AfD)Foto: picture-alliance/dpa/W. Kumm

„Realno posmatrano, Balkan je bure baruta i to nije od juče. Zato se izgredi ne mogu isključiti. Ali ako postizanje održivog rešenja vodi do kratkoročnih tenzija, i to je bolje od aktuelnog statusa kvo“, kaže Frizen.

On je mišljenja da se „spoljna politika Merkel oduvek orijentiše prema Sjedinjenim Državama. Stoga verujem da se Savezna vlada Nemačke neće opirati političkom rešenju koje bi imalo blagoslov Vašingtona.“

Sa druge strane poslanica Liberala (FDP) Renata Alt smatra da povratak zahteva za promenom granica pokazuje „da je Zapadni Balkan i dalje aktivni konfliktni region“. Prekrajanje granica može, dodaje ona za DW, „izazvati opasnu dinamiku nasilnih sukoba sa nesagledivim posledicama. Dugoročni cilj je mirni suživot različitih etnija na Balkanu. Sve dok nema jasnog rešenja, trebalo bi se držati postojećih granica.“

„Moralni bankrot nemačke kancelarke“

Levica je jedina nemačka stranka koja kritikuje jednostrano otcepljenje Kosova. Sevim Dagdelen, poslanica ove partije, kaže da bi pripajanje delova južne Srbije Kosovu „osokolilo snove o Velikoj Albaniji. Takav scenario ne samo da izlazi na dalje odustajanje od srpske državne teritorije, već i srpsko odustajanje od pravne pozicije da je jednostrano otcepljenje i proglašenje nezavisnosti Kosova 2008. bilo ilegalno.“

Deutschland Sevim Dagdelen
Sevim Dagdelen, LevicaFoto: picture alliance / dpa

Premda sa drugih pozicija, i Dagdelen misli da bi „nastavak etničkog parcelisanja na Balkanu ojačao samo nacionalističke pokrete i stvorio nove neizvesnosti“.

O promeni američkog stava ona za DW navodi: „SAD imaju svoju drugu najveću vojnu bazu u Evropi u vidu Bondstila na Kosovu. Koliko god da je rešenje (između Srbije i Kosova, prim. red.) 'kreativno' i 'fleksibilno', ova baza na 386 hektara ne sme da im se dira. A u slučaju novog rata, izbeglice neće tražiti zaštitu preko okeana, nego u Nemačkoj. Tu izgleda u velikoj meri postoje različiti interesi.“

Kada je u pitanju stav Angele Merkel, Dagdelen kaže da su „ishitrenim priznanjem protivpravne secesije Hrvatske i Slovenije i kasnije BiH“ bivši kancelar Kol i njegov šef diplomatije Genšer otvorili Pandorinu kutiju na Balkanu. „Jedna nemačka kancelarka je poslednja koja treba da se meša u granična pitanja na Balkanu. Kada kancelarka Merkel priznanjem proglašenja nezavisnosti Kosova sama dovodi granice u pitanje, ali sada upozorava, onda je to moralno bankrotirala politika 'dršte lopova', ali ukupno gledano neodgovorna.“

Da li Vučić ima „kosovski bonus“?

Sagovornike smo pitali i da li srpski predsednik Aleksandar Vučić u zamenu za rešenje kosovskog problema u Briselu i Berlinu uživa određeni „bonus“. Da li mu se zato gleda kroz prste kada su u pitanju sloboda medija, nepotizam, korupcija, nezavisnost pravosuđa?

„Vučićevo žongliranje između onoga što narod želi da čuje i što želi EU je već odavno poznato i deo je populističkog trenda koji trenutno narasta na evropskim političkim pozornicama“, kaže o tome Juratović (SPD). „Vučić se poistovećuje nažalost sa Evropom Viktora Orbana gde ima čvrstu kontrolu nad medijima, policijom, bezbednosnim službama i poslovima u javnom sektoru.“

On dodaje da se „može žonglirati jedno vreme, međutim mislim da je došlo vreme da se naprave politički potezi koji će napokon integrisati zapadni Balkan u EU. Da li su Vučič i Tači spremni na takve poteze – pokazaće naredni period.“

Renata Alt FDP-Bundestagsfraktion
Renata Alt, FDPFoto: imago/Eibner

Poslanik AfD Frizen ne vidi da vlada u Berlinu daje Vučiću „kosovski bonus“ već pre da pokušava da ne sipa ulje na vatru više nego što je neophodno. „Kao što sam rekao, Balkan je bure baruta. Tu se ne treba igrati vatrom. Izgleda da to zna čak i Savezna vlada pa se u skladu sa tim uzdržava od kritika.“

Levičarka Dagdelen smatra da Berlin i Brisel zavrću ruku Vučiću kako bi Srbija odustala od Kosova i podržala „novi Hladni rat protiv svog dugogodišnjeg partnera Rusije“. „U odnosu na to su demokratija i pravna država manje važni. To ima manje veze sa diplomatijom, a više sa opasnom i pustolovnom nemačkom hegemonijalnom politikom na Balkanu za koju se EU koristi kao sredstvo pritiska.“

Liberalna poslanica Alt pak kaže da se „predsednik Vučić trudi oko rešenja kosovskog konflikta“ te da to „treba priznati“.

„Istovremeno ne treba ispustiti iz vida unutrašnjepolitičku situaciju u Srbiji“, dodaje ona, podsećajući na sve strukturne deficite koji se navode u izveštajima Evropske komisije. „Poželjno bi bilo da nemačka Vlada posebno u svetlu mogućeg ulaska Srbije u EU i javno ukaže na ove deficite.“

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android