1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Neophodan iskren odnos Srbije prema BiH

6. jul 2011.

Predsednik Srbije Boris Tadić dolazi u Sarajevo, u prvu zvaničnu posetu od kad je, pre sedam godina, prvi put izabran na čelo Srbije. To je dobra prilika da se razgovara o odnosima koji opterećuju dve zemlje.

https://p.dw.com/p/11phW
Serbian President Boris Tadic, right, reacts after his headquarter claimed victory in parliamentary elections in Belgrade, Serbia, Sunday, May 11, 2008. Tadic declared victory in Sunday's parliamentary elections for his Coalition for a European Serbia, an alliance that wants to take the Balkan country into the European Union. (AP Photo/Darko Vojinovic)
Boris Tadic nach dem WahlsiegFoto: AP

Sedam godina nakon prve pobede na predsedničkim izborima, prvi čovek Srbije, Boris Tadić, dolazi u zvaničnu posetu Bosni i Hercegovini. Tadić će, tokom posete Sarajevu razgovarati sa članovima Predsedništva BiH, predsedavajućim Nebojšom Radmanovićem te Bakirom Izetbegovićem i Željkom Komšićem. Kako najavljuju mediji, glavne teme razgovora u Sarajevu biće odnosi dveju zemalja i podrška Srbije evropskim integracijama BiH.

Ambasador BiH u Srbiji, Boriša Arnaut, kaže da će ovo biti prilika i da se razgovara o temama koje opterećuju odnose dveju zemalja. „S obzirom na to da je ovo prva zvanična poseta Borisa Tadića BiH, veoma je značajna. Sasvim sigurno će doći do značajnog napretka u odnosima BiH i Srbije. Nakon sastanka u Karađorđevu ubrzano je rešavanje imovine bivše SFRJ, prvenstveno diplomatsko konzularnih predstavništava. Konkretno, dogovoreno je da se do kraja godine izvrši preraspodela i predaja nekretnina na države koje su bile u sastavu bivše SFRJ. Ostalo je još nerešenih pitanja granice, nestalih lica, zatim pitanje koje najviše opterećuje obe zemlje, a to su poternice za državljane BiH. Nadam se da će i to biti tema, s obzirom na to da nije potpisan sporazum između Tužilaštava o procesuiranju tih slučajeva“, rekao je Arnaut za Dojče vele.

Ambasador BiH u Beogradu Boriša Arnaut
Ambasador BiH u Beogradu Boriša ArnautFoto: Zarka Radoja

Boris Tadić bio je u poslednje dve godine nekoliko puta u BiH, malo češće u Republici Srpskoj nego u Federaciji, a razlozi su bili razni, kao i uloga u kojoj je dolazio - kao predsednik Demokratske stranke ili predsednik države. Ostaće upamćeno otvaranje škole „Srbija“ na Palama 2009. godine i podrška Miloradu Dodiku u predizbornoj kampanji u Doboju 2010, ali i dolazak u Banjaluku odmah nakon što je visoki predstavnik Valentin Incko poništio zaključke skupštine Republike Srpske o prenosu entitetskih ovlasti na državni nivo. Tadićevu posetu Banjaluci, dan nakon Inckove odluke, analitičari su u to vreme ocenili ka zabrinjavajuću i problematičnu. Mimo toga, Boris Tadić je u maju 2010. boravio u Sarajevu gde je učestvovao na skupu povodom 10. godišnjice Igmanske inicijative, mreže regionalnih nevladinih organizacija.

Sarajevo i Kosovo za kraj mandata

Predsednik Socijaldemokratske unije (SDU) Žarko Korać smatra da, bez obzira što je poseta simboličkog karaktera, Tadića očekuju odgovori na teška pitanja, poput onog na koji način Srbija može da utiče na Republiku Srpsku da prestane sa opstruiranjem formiranja vlasti u BiH.

„Boris Tadić je ostavio za pred kraj svog mandata, odnosno za trenutak kada to nije mogao više da odlaže, dva glavna problema koja Srbija danas ima sa okruženjem - to su Kosovo i odnosi sa Sarajevom. Indikativno je da je Tadić bio više puta u Banjaluci, čak je učestvovao i u izbornoj kampanji, a ni jedan put nije bio u Sarajevu. Ja to vidim kao deo pokušaja Srbije da, pred dobijanje statusa kandidata krajem godine, uputi jednu snažnu poruku preko regiona Evropi da je Srbija zainteresovana za popravljanje odnosa u regionu. Naravno, cinik bi mogao da kaže da je Boris Tadić rešio da ode u Sarajevo onda kada se to više nije moglo ni odlagati“, naglasio je Korać i dodao da predsednik Srbije dolazi u veoma teškom trenutku za BiH, ali značajnom i teškom trenutku za Srbiju.

Tadić i Dodik u Banjaluci
Tadić i Dodik u BanjaluciFoto: Dragan Maksimovic

„Postoji i dodatni razlog, a to je paraliza konstituisanja vlasti na državnom nivou, u kojoj je jasna potpuna opstrukcija Dodika i Banjaluke. Tadić će imati težak posao u Sarajevu, da objasni koja je njegova pozicija i pozicija Srbije u odnosu na to konstituisanje vlasti, potpunu paralizu BiH kao države. Podrška Dodiku, koju Tadić daje bezrezervno, dovodi u pitanje šta je pravi odnos Srbije prema BiH kao funkcionalnoj državi. Od Srbije se očekuje da pokaže svoja evropska opredeljenja u odnosu sa susjedima. Podrška zvaničnom Sarajevu je podrška da se omogući da BiH počne da funkcioniše kao jedna normalna evropska država”. ističe Korać.

Od kad je na mestu predsjednika, Boris Tadić bio je dva puta u Srebrenici, 2005. i 2010. godine, gdje se poklonio žrtvama genocida, a kroz reakcije porodica žrtava može se osetiti i promena kursa njegove politike. Naime, 2005. godine, kada se prvi put poklonio žrtvama genocida u BiH, Tadić je izazvao veliku pažnju i pozitivne kritike. Međutim, nakon pet godina predsednikovanja, i kako kaže politička analitičarka Svetlana Cenić, prilično dvolične politike prema BiH, Tadić u Srebrenici 2010. godine nije dočekan kao prvi put.

Boris Tadić je svaki put u javnosti i pred Međunarodnom zajednicom isticao da Srbija poštuje suverenitet i teritorijalni integritet BiH, ali je s druge strane podržavao i još uvek podržava nekadašnjeg premijera, a danas predsednika RS, Milorada Dodika koji je često osporavao i teritorijalni integritet BiH i negirao žrtve genocida. Zato, smatra Cenić, ova poseta neće značiti mnogo u promjeni stava javnosti u RS prema BiH i Srbiji.

„Ne bih rekla da će ta jedna poseta značiti mnogo. Mislim da to neće javnost promeniti preko noći. Treba vremena i treba iskrenosti da se zaista pokaže i dokaže na delu sve ono što su poruke na zvaničnim sastancima o celovitosti, integritetu suverenitetu. Mislim da je i to na neki način farsa, jedan period kad to treba da bude da bi neko tamo u Evropskoj uniji stekao utisak da se menja kurs politike Srbije prema BiH. Ja bih volela kad bi zvaničnici Beograda više odlazili u Sarajevo, a da zauzvrat intelektualci i novinari, svi oni koji drugačije misle i vide šta se događa u BiH, da krenu da dolaze u Banjaluku“, zaključuje Svetlana Cenić. Ona smatra da je vreme da se iz Beograda pošalje jasna poruka ljudima i vlastima u RS, da je Sarajevo njihov glavni grad.

U nastavku: Pokušaj normalizacije odnosa

Tadić prilikom otvaranja Osnovne škole na Palama
Tadić prilikom otvaranja Osnovne škole na PalamaFoto: DW

„Već godinama je Tadić na čelu Srbije, a nikako da dođe u Sarajevo. Bio je u Mostaru, ne zna se koliko puta je bio u Banjaluci. Naravnom cenim posetu Srebrenici, sve je to u redu, ali pričati iz Beograda o suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, a ne otići na zvanične razgovore i u zvaničnu posetu Sarajevu, jasno pokazuje da je RS bila, a bogami i ostala, moneta za potkusurivanje. RS se stalno šalje poruka da će sve biti u redu ukoliko se drže Srbije. Nikako da se pošalje jedna jasna poruka da od raspada BiH nema ništa, da što pre rukovodstvo u RS shvati gde im je glavni grad, odnosno u kojoj državi žive, tim bolje za svo stanovništvo. Ovako je Boris Tadić davao legitimitet ljudima koji drže RS u izolaciji”, naglasila je Svetlana Cenić.

Predsednik Srbije dolazi u Sarajevo istog dana kada se u Beogradu, na ponovljenom suđenju, pojavljuje Ilija Jurišić, kojeg Tužilaštvo za ratne zločine Srbije tereti za napad na kolonu JNA u Tuzli maja 1992. godine. Slučaj „Jurišić” jedan je od četiri slučaja koja su ozbiljno opteretila i ugrozila odnose BiH i Srbije. Zbog toga ambasador Arnaut ističe da je nužno pokazati iskrenost u iskazanim stavovima u odnosima dvije zemlje.

„U Sarajevu se očekuje da dođe do normalizacije odnosa između Srbije i BiH, oni su opterećeni hapšenjima, nizom drugih stvari. Treba da se pokaže iskrena volja i da je u obostranom interesu približavanje Evropskoj uniji, da imamo iskrenu želju da ti odnosi budu korektni, dobrosusedski, i ono što je posebno važno, to je nemešanje u unutrašnje stvari bilo jedne bilo druge države”, zaključio je Arnaut.

Autorka: Žarka Radoja, Beograd
Odgovorni urednik: Ivan Đerković