1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Neverovatno komplikovano

27. jun 2017.

Predlog britanske premijerke Tereze Mej o pravima građana Evropske unije nakon „bregzita“ naišao je na malo oduševljenja na nedavnom samitu EU. London je sada predlog dopunio detaljima.

https://p.dw.com/p/2fSrN
Foto: picture-alliance/AP Photo/M. Dunham

U četvrtak posle podne, na večeri u okviru Samita šefova vlada Evropske unije u Birselu, bilo je malo sluha za „velikodušnu“ ponudu Tereze Mej o pravima građana EU nakon „bregzita“. Upućene diplomate pričaju da je britanska premijerka nakon desetak minuta morala da napusti dvoranu. Neprijatno, ali 27 preostalih lidera EU morali su da između sebe porazgovaraju o „bregzitu“. Angela Merkel je kao i uvek bila pristojna i govorila je o „početku“. Drugi poput predsednika Saveta EU Donalda Tuska, ponudu jednostavno nazvali „nedovoljnom“.

Premijerka Tereza Mej je sada napismeno, na 15 stranica, poslala iz Londona pojedinosti o tome ko i pod kojim uslovima može da, nakon „bregzita“, ostane u Ujedinjenom kraljevstvu. „Niko ko je legalno u zemlji ne mora da ode“ – to je navodno osnova tog dokumenta. Ali kao i uvek đavo se krije u pravnim detaljima. Već na drugi pogled iskrsavaju sporna pitanja s Briselom. Recimo: samo oni koji zarađuju više od 18.600 funti godišnje smeju da dovedu u Britaniju svog bračnog partnera. Ili ovo: svi moraju da zatraže ličnu iskaznicu – a to je diskriminacija u odnosu na državljane Britanije jer za njih to ne važi. Nejednaki tretman favorizovao bi i Irce kada je reč o pravu na boravak. I tako dalje, i tako dalje.

Großbritannien Polnische Einwanderer streiken in London
Protest poljskih doseljenika pred parlamentom u LondonuFoto: picture-alliance/dpa/F. Arriz

Osim toga, za Evropsku uniju je pitanje krajnjeg roka jasno: sve do izlaska 29. marta 2019. godine važe puna evropska prava, uključujući i slobodu kretanja. Britanski predlog manipuliše članom 50 i predviđa 29. mart ove godine ili drugi rok. Od toga verovatno neće biti ništa.

I na kraju: sukob oko Evropskog suda. Za pravno pitanja oko „bregzita“ trebalo bi da budu nadležni „međunarodno priznati britanski sudovi“, kaže Tereza Mej. Za nju je to pitanje britanskog suvereniteta. Šta ostaje inače još od „bregzita“?

Evropska unija i dalje kao nadležni sud vidi Evropski sud u Luksemburgu. Tu bi mogao da pomogne samo kompromis – recimo angažovanje nadnacionalnog Arbitražnog suda.

„Zabava“ za službenike

Sve u svemu, još ima mnogo materijala za pregovore. U skladu s tim i reakcija iz Brisela je hladna. „Niz ograničenja (u predlogu) me zabrinjava“, napisao je poverenik Europskog parlamenta za „bregzit“ Gi Verhofštat. On ipak smatra da je pozitivno to što je obećano pojednostavljivanje administrativnih procedura – ali druge pojedinosti morale bi da budu preispitane.

Glavni pregovarač Evropsk unije za „Bregzit“ Mišel Barnije ponovo je naglasio da je cilj obezbediti građanima EU nakon razlaza ista prava kao i ranije: „Potrebno je da stvari budu jasnije i potrebne su nam garancija“. To pre zvuči kao još jedna ocena „nedovoljno“.

Ono što je jasno već u ovoj fazi pregovora jeste sledeće: sve je neverovatno komplikovano. Svaki detalj decenijama razrađenih prava mora ponovo da bude regulisan. Kao što je „Fajnenšel tajms“ utvrdio u svom gigantskom istraživanju svih 759 međunarodnih sporazuma EU, uključujući Ujedinjeno kraljevstvo i ostatak sveta – o svemu bi ponovo moralo da se pregovara. Mnogo će zabave biti – pre svega u londonskom Ministarstvu za „bregzit“ koje nema dovoljno službenika.

Ispadi patriotizma

Ne čudi to što su se nervi u Londonu nakon promašenih izbora istanjili, ali pojedini članovi vlade čak kao da gube glavu. Andrea Lidsam je u sred intervjua sa voditeljkom BBC-a Emili Mejtlis demonstrirala akutni patriotizam. Na pitanje o teškoćama u prvim pregovorima o „bregzitu“, ministarka je odgovorila: „Pomoglo bi kada bi novinari bili spremni na određenu dozu patriotizma“.

Nakon toga, scenografija u jednoj nedeljnoj političkoj emisiji na televiziji ITV bila je ukrašena nacionalnim zastavicama, a umesto kroasana, na stolu su se nalazili hleb i slanina. Lidsomova, koja je na nepojmljiv način prošlog leta zamalo pa postala premijerka, očigledno meša neke stvari: „Patriotsko novinarstvo“ obično se naziva „propaganda“.

Da li je to ljubav ili šta?

Nešto kasnije, ministar za „bregzit“ Dejvid Dejvis otkrio je u jednom intervju svoju naklonost za pregovarača EU Mišela Barnijera: „On je veoma Francuz, veoma je logičan, veoma dostojanstven i veoma elegantan,“ oduševljeno je odgovorio Britanac na pitanje voditelja Endruja Mara u nedeljnoj emisiji BBC-ija.

Šarm Francuza je Dejvisa pogodio kao grom, samo: kakve šanse ima romansa između dvojice šefova pregovaračkih timova? Kada jedna od strana bude zalupila vrata za sobom, bar jedna od dve delegacije će ostati sa slomljenim srce.

Ovo je deo „dnevnika o bregzitu“ koji iz Brisela vodi stalna dopisnica DW Barbara Vezel.