1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Ništa bez saradnje sa haškim sudom

Ejub Štitkovac7. jul 2006.

Komesar za proširenje Evropske unije, Oli Ren, juče je jasno stavio do znanja vlastima u Beogradu da nema nastavka pregovora o pridruživanju bez izručenja haškog begunca Ratka Mladića. Sa druge strane, italijanski zvaničnici su mnogo fleksiblilniji. Tako se Srbija uvek nalazi između ucena i gledanja kroz prste.

https://p.dw.com/p/B8Pw

Uočljivo je da nakon prekida pregovora sa Briselom zbog nesaradnje sa Hagom nije oslabila komunukacija Evropske unije sa Beogradom. To se u dijelu javnosti u Srbiji doživljava kao želja da se pomogne, a u drugom pak kao licemjerje. Visoki fukncioner Građanskog saveza, Željko Bodrošić, koji se analitički dugo bavi evropskim integracijama kaže za naš program da u svemu tome nije teško prepoznati namjere EU:

«Mislim da su i ovo pokušaji da se na jedan finiji način reše svi oni nesporazumi sa Srbijom koji gomilani tokom proteklih godina. Nažalost, ostali su prisutni i tokom ovih pet – šest godina, naročito su prisutni u poslednje dve i po godine otkako vlada Vlada Vojislava Koštunice. A, evo i sada oni žele da sve načine da nas ubede da uradimo ono što je za naše dobro. To je verovatno nekome sa strane smešno ili tužno, ali je takva situacija da nas Evropljani već dugo uveravaju da prihvatimo evropske norme ponašanja, jedno normalno ponašanje što bi jedna prava reformska vlada to davno učinila».

Kako, sa druge strane, protumačiti česte izjave zvaničnika, naročito iz nacionalističkih krugova, da EU ne može bez Srbije i da je to dovoljno:

«To je, po meni, frazeologija koja služi za domaću upotrebu. Verujem da će Evropljani još određeno vreme gledati da na sve načine reše probleme sa jednom evropskom zemljom, koja već godinama pravi probleme toj istoj Evropi».

Što se Evrope tiče očigledno je da nema nikakvih dilema, ali problem ostaje ne tako mali broj političara u Srbiji koji još uvijek vjeruju da se i Evropljani mogu prevesti žedni preko vode. Oni koji to ponavljaju, kaže Bodrošić, uživaju popularnost i to je veoma opasno:

«Očigledno je da su kod nas još uvek na ceni političari koji su svih ovih godina nazad prosipali opasne priče koje smo svi na svojoj koži osetili. Ne bih voleo da se takve stvari ponove, jer oni koji vode najjače stranke u Srbiji i dalje veoma rado ponavljaju te priče koje su već jednom na veoma ružan i loš način ispričane».

Ako se ima u vidu da je oko 70% građana u Srbiji, kako istraživanja javnog mnenja pokazuju, za pridruživanje EU onda se ipak može zaključiti da su evropski procesi u Srbiji uhvatili korjena, ali ih itekako ometaju određeni događaji, stranke ili pojedinci – političari.