1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Ni iz daleka ubedljivo DA

Verica Spasovska30. oktobar 2006.

Referendum o novom ustavu u Srbiji jača poziciju Koštunice samo na unutrašnjopolitičkom planu

https://p.dw.com/p/B8OE
Poziv biračima da glasaju za novi ustav
Poziv biračima da glasaju za novi ustavFoto: AP

Rezultat referenduma u Srbiji predstavlja poraz njegovih zagovarača :samo je 52 odsto građana sa pravom glasa podržalo novi ustav. S obzirom na velike kampanje političkih stranaka –rezultat je bio mršav – iako su glasačka mesta bila otvorena dva puna dana, a njihov rad produžen.Slabo učešće birača ne ostavlja mesta sumnji da su građani prezasićeni politikom i da njihovo opredeljenje za ustav nije baš uverljivo.

Medjutim, upravo je to opredeljenje hitno potrebno nacionalno konzervativnom predsedniku vlade Vojislavu Koštunici, kako bi ojačao vlastitu poziciju na pregovorima o budućem statusu Kosova. Konačno u preambuli novog ustava stoji da je Kosovo integralni deo Srbije i da, kako se doslovno kaže, uživa dalekosežnu autonomiju unutar suvrerne države. Intelektualci u Srbiji upravo u ovoj formulaciju vide ponovni pad u vreme Miloševićeve diktature , u kojem su se nacionalističke stranke vodile starom doktrinom krvi i tla. A upravo je toga, po svemu sudeći, dosta, polovini birača u Srbiji.Tesan rezultat referenduma jasno je to pokazao – Srbima je daleko manje stalo do Kosova, nego što to žele da priznaju velike političke stranke.

I način na koji je referendum sproveden izazvao je snažnu kritiku. Iako se Kosovo postulira kao sastavni deo Srbije, birački spiskovi nisu obuhvatili Kosovske Albance. Postavlja se pitanje legitimnosti referenduma , sa kojeg je isključen deo birača.

Samim tim što je referendum trajao dva dana omogućen je prostor za neregularnosti, a da i ne pominjemo produženje rada glasačkih mesta.I onako postoji samo procena celokupnog broja građana s pravom glasa, koja već prema potrebi variira izmedju 6 i 7 miliona. Adekvatna kontrola neke nezavisne strane za vreme referenduma nije bila moguća.

Sve nas to navodi na sumnju da je premijer Koštunica , po plaštom demokratije sproveo referendum samo da bi obezbedio svoj politički opstanak. Njegova manjinska vlada zavisi od podrške Miloševićevih socijalista . Sa njima koketira nacionalistička radikalna partija Vojislava Šešelja koji sedi u istražnom zatvoru Haškog tribunala.Na prevremenim izborima radikali bi i te kako imali izglede da zajedno sa Miloševićevim socijalistima osvoje vlast. A to je scenario košmara za Zapad jer radikali opdbijaju Evropsku uniju, Nato i Haški sud, u svakom pogledu. Zato je Koštunica uprkos političkom manevrisanju sa gledišta zapada još uvek bolji pregovarački partner.

Održani referendum sve je drugo nego uzor demokratskih pravila igre. Njegov je politički domet manji nego što to izgleda na prvi pogled.Jer sa stanovišta zapada on ne može da utiče na pregovore o Kosovu. Zato ga je medjunarodna zajednica uglavnom i tolerisala pošto se ocenjuje kao unutrašnjo-politički signal Koštunice usmeren biračima da bi pokazao da je sve preduzeo kako bi sprečio odcepljenje Kosova.

Mnogi birači u Srbiji očigledno su prozreli taj manevar. Nadajmo se da je njima, za razliku od mnogih srpskih političara jasno da ovakva politika može samo da oteža put Srbije u evro-atlantske strukture.