1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Nije dovoljno graditi mostove

9. novembar 2018.

Evropska narodna stranka (EVP) odlučila je da njen kandidat za predsednika Evropske komisije bude Nemac Manfred Veber (CSU). Njemu za to, na žalost, nedostaje format, smatra Kristof Haselbah.

https://p.dw.com/p/37w2o
Kongress der EVP in Helsinki Manfred Weber
Foto: picture-alliance/Lehtikuva/M. Ulander

Za jednog političara bavarske Hrišćansko-socijalne unije (CSU), Manfred Veber je iznenađujuće umeren. Bez govora uobičajenih po pivskim šatorima, bez provokacija… Ništa osim izjava sa kojima svako može da se složi: sigurne spoljne granice – ko to ne želi? Evropa koja ni od koga ne zavisi – da, jasno. Čak i za zahtev da sa Turskom treba obustaviti pregovore o pristupu EU danas više nije potrebna hrabrost. To znači biti integrativan ili, kako Veber kaže, biti graditelj mostova. To nije loše. Štaviše, onaj ko želi da bude predsednik Evropske komisije, mora da bude uravnotežen i čovek centra.

Ali to nije dovoljno. U mirna vremena neko kao Manfred Veber sigurno ne bi bio loš izbor. Ali danas su vremena za Evropsku uniju toliko nemirna i preteća, kao možda nikada ranije u njenoj istoriji. Evropska unija se na sve strane dovodi u pitanje. Desničarski populisti bi na evropskim izborima početkom sledeće godine mogli ponovo da ojačaju. Velika Britanija se potpuno povlači. Vlada u Italiji ni najmanje ne mari za budžetske propise Brisela. Poljska i Mađarska krše upravo one evropske vrednosti koje Veber želi da sačuva. Da, Veberove mostograditeljske-sposobnosti idu toliko daleko, da on želi da sačuva dijalog s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, koji je zvanično proglasio za cilj „iliberlanu demokratiju“. Kako neko takav može verodostojno da stoji iza evropske ideje.

Štub bi bio bolji kandidat

Manfred Veber može bolje da se shvati kada se pogleda njegov politički put. On je direktno iz bavarske politike otišao u evropsku i tamo, u Evropskom parlamentu, dogurao do šefa poslaničke grupe Evropske narodne stranke (EVP). Berlin je takoreći preskočio. Nikada nije imao funkciju u vladi ili ministarstvu, čak ni u Bavarskoj. Pored briselskog angažmana nema međunarodno iskustvo, a jezičke sposobnosti, osim engleskog, nisu poznate. Takve karijere ne doprinose nužno sagledavanju odnosa moći u EU, gde još uvek države-članice diktiraju ton.

Pored toga, i dalje je problem ako je predsednik Komisije iz Nemačke. Lako se stvara sumnja da najveća zemlja EU preko najvišeg mesta želi da ima moć u Briselu. Ali nije rešenje ni da kandidat bude neki Nemac bez harizme. Protivkandidat iz EVP, Finac Aleksander Štub, govori više jezika, ima neophodnu harizmu, iskustvo iz vlade, kao i jasne pozicije. Ali EVP se odlučila protiv Štuba – za Vebera. To da i Angela Merkel podržava Vebera ne olakšava situaciju. Naprotiv, podrška Angele Merkel bi na evropskom nivou Veberu više mogla da naškodi, jer se većina ne slaže sa kancelarkinom izbegličkom politikom.

Izbor Vebera za glavnog kandidata na evropskim izborima još uvek ne mora da znači da će on i biti predsednik Evropske komisije. EVP bi doduše ponovo mogla da ostvari najbolji rezultat na izborima u maju, ali šefovi država i vlada onda ne moraju automatski glavnog kandidata da izaberu za predsednika Komisije. Francuski predsednik Emanuel Makron već je izjavio da princip glavnog kandidata nije nešto do čega drži.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android