1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Noćenje za dva evra

Blagorodna Grigorova3. avgust 2007.

Letovališta u Bugarskoj na Crnom moru doživela su procvat ali investitori i država sada shvataju da su previše gradili za narodne mase iz inostranstva a premalo ulagali u budućnost nacionalne privrede

https://p.dw.com/p/BPZA
Sve manje mesta za stare ribare: bugarsko primorje snažno se okreće turizmuFoto: AP

Masovni turizam zvanično niko ne promoviše ali se njime može puno zaraditi. Tako je i Bugarska investirala u ogronme hotelske komplekse. Betonskih kolosa sa krevetima poslednjih godina je izgrađeno toliko da ponuda daleko premašuje potražnju pa konkurenti jedni druge iznuruju niskim cenama. Noćenje u jednokrevetnoj sobi košta u proseku dva evra, u apartmanu 25 evra. Hoteli bez pogleda na more gotovo da su prazni, saopštila je nacionalna turistička organizacija.

Prazni kreveti samo su jedan od problema turističkog sektora na Crnom moru. Predsednik Turističke komore Marin Neškov kaže: «Jedan od najvećih problema je što turistička infrastruktura nije izgrađena. Preduzetnici investiraju milione u divne hotele, barove i druge poslove ali su saobraćajna i komunikaciona mreža, vodovodi i kanalizacije nedovoljno razvijeni.»

Relativno je lako podići neki objekat ali je mnogo teže obučiti kvalifikovanu radnu snagu, objašnjava Neškov. On ukazuje i da u Bugarskoj ima dovoljno obrazovanih za turistički sektor ali da oni leti uglavnom rade u inostranstvu: «U turizmu su plate među najnižima u Bugarskoj što je nelogično ako se ima u vidu da ova branša bruo domaćem proizvodu dorpinosi sa 14 odsto. To su prihodi od oko dve milijarde evra godišnje koji pokrivaju skoro polovinu našeg trgovinskog deficita.»

Turizam je stoga jedan od nosilaca bugarskog privrednog rasta. Da će tako biti i u buduće Turistička komora je ubeđena jer broj noćenja i turista nastavlja da raste. Šef Komore Marin Neškov dodaje: «Uz to se i postojeći kapaciteti modernizuju a za razliku od Rumunije uspeli smo i da nivo hotela podignemo makar na srednjeevropski.»

Neškov se ipak zalaže i za promenu strategije kako bi uz porast broja turista rasla i zarada na svakom od njih. Bugarska bi, da bi to bilo moguće, morala da proširi svoju ponudu na čitavu godinu tako što bi promovisala banjski ili kulturnoistorijski turizam.