1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Novo tumačenje Austrougarskog perioda

30. novembar 2013.

Austrijski "Standard" donosi intervju sa Muharemom Bazduljem na temu stogodišnjice sarajevskog atentata. Tema, nezaobilazna u nemačkoj štampi danas je samit EU posvećen istočnom partnerstvu, održan u Viljnusu.

https://p.dw.com/p/1AR1j
Foto: picture-alliance/dpa

Sažimajući reči Muharema Bazdulja austrijski Standard piše da se u Bosni dešava preobraženje austrougarske vladavine, dok se Srbija plaši gubitka svog međunarodnog imidža i nove interpretacije ratne krivice.

Muharema Bazdulja, bosanskog pisca, rođenog 1977. u Travniku Standard pita: Uoči stogodišnjice atentata, ceo svet je upro oči u Sarajevo. Kako se u Sarajevu gleda na 1914.?

„Pogled nije jedinstven“ kaže Muharem Bazdulj, jedan od vodećih pisaca mlađe generacije u zemljama bivše Jugoslavije. „Dugo vremena, pre Olimpijskih igara 1984., a naročito pre rata početkom 90-ih, atentat u Sarajevu je bila jedina asocijacija na grad. U Bosni, zapravo u socijalističkoj Jugoslaviji, sećanje na atentat je decenijama bilo pozitivno. U istoriografiji, u školskim programima i u percepciji medija "Mlada Bosna" i Gavrilo Princip su viđeni kao avangarda ideje koja je ostvarena u socijalističkoj jugoslovenskoj državi.

Vor - und Nachteile des Webaktivismus
Muharem BazduljFoto: DW

U kasnim 80-im, na početku jugoslovenske krize, a naročito za vreme okupacije Sarajeva (1992-1995) percepcija događaja 1914-te se mnogo promenila. Mada članovi Mlade Bosne nisu bili religiozni ni nacionalistički nastrojeni, srpski nacionalisti su ih odjednom počeli da gledaju kao preteču velikosrpske ideje. Bošnjački nacionalisti su ovu reinterpretaciju zahvalno prihvatili kako bi se od njih distancirali.

Ovo tumačenje je u Sarajevu, veoma vidljivo: Prvo, uklonjen je spomenik Gavrilu Principu, zatim, preimenovane su ulice nazvane po njegovim pomagačima i aktivistima i to mada je među njima bilo Muslimana i Hrvata. Ista je stvar i sa mostom pored kojeg je izvršen atentat. Muzej preko puta mosta, koji je prvobitno nazvan Muzej Mlade Bosne, sada je Muzej Sarajeva 1878-1918 i posvećen je periodu austrougarske vladavine u Bosni i Hercegovini.

Bazdulj kaže i da se promenio pogled na ulogu Austro-Ugarske u Bosni i da podseća na staro tumačenje Austrougarskog perioda. "Kao da je to bila izviđačka misija, a ne okupacija. To bi moglo da se uporedi sa trenutnom misijom SAD u Iraku, koja navodno služi samo demokratizaciji. To nije baš tako, a ni u Bosni u ono vreme nije bilo isključivo tako. Mnogi u Bosni imaju iritirajući "auto - kolonijalni" pogled na ovaj deo sopstvene istorije."

Attentat auf Erzherzog Franz Ferdinand
Policija odvodi Gavrila Principa (desno) nakon izvršenog atentata na princa FerdinandaFoto: AP

Na pitanje kako se u Srbiji i Beogradu gleda na 1914-tu, Bazdulj navodi da u Srbiji vidi strah - samo delimično iracionalan - od istorijskog revizionizma. "Već posle završetka Prvog svetskog rata bilo je koncepta da se Nemačka oslobodi ratne krivice. Posle Hitlera, a i posle 60-ih postojao je relativno širok konsenzus o tome gde su uzroci. Sada se u Beogradu veruje da će se Srbiji ponovo pripisati lavovski deo krivice. Postoji strah da će se negativna slika Srbije posle poslednjih jugoslovenskih ratova, prebaciti i na početak 20-og veka. Istovremeno, postoji osećanje nemoći da se suprotstave ovom revizionizmu.

Pre 50 godina, na godišnjicu je bila ključna knjiga jugoslovenskog istoričara Vladimira Dedijera, "Tempirana bomba, Sarajevo 1914.", koja je objavljena na engleskom jeziku. Najvažnija knjiga za ovu godišnjicu je „Mesečari: Kako je Evropa krenula u rat 1914” Kristofera Klarka, koja nije čak ni prevedena na srpski. Ova istorijska disonanca ima veliki simbolički značaj" kaže Muharem Bazdulj u intervjuu za Standard.

"Raskid veridbe" sa Ukrajinom

O samitu EU posvećenom istočnom partnerstvu, održanom u Viljnusu Badiše nojste nahrihetn, piše: „Masovne demonstracije u Ukrajini za približavanje EU pokazale su da mnogi Ukrajinci žele integraciju sa Zapadom. Razvoj je brz: Pre tri godine 27 odsto stanovništva je bilo za približavanje Evropskoj uniji, danas ih je skoro duplo više. Ljudi se nadaju boljoj budućnosti za svoju zemlju, a ako bi EU Ukrajini zalupila vrata pred nosom, to bi te nade uništilo. To bi takođe značilo da se EU povela za Putinovom logikom "ili - ili".“

Zidvest prese iz Ulma konstatuje da je „došlo do raskida veridbe“ sa Ukrajinom, mada se stiče utisak da bi ukrajinski narod odlučio drugačije, da može slobodno da iskaže svoje mišljenje. Međutim, nije Viktor Janukovič, neodlučni vladar u Kijevu, glavni odgovorni za propalu stvar: krivac je Vladimir Putin. On je kolaps Sovjetskog Saveza, jednom nazvao "najvećom geopolitičkom katastrofom veka", pa je lako pretpostaviti da ga do besa dovodi sama činjenica da se samit EU održava u Baltičkoj Litvaniji. Zbog toga on pokušava da nekada važan satelit, Ukrajinu, drži podalje od EU i NATO.“

Treffen EU-Politiker Vilnius
Janukovič i Merkel u ViljnusuFoto: picture-alliance/dpa

Lajpciger folkscajtung: „Na samitu u Viljnusu, mnogi šefovi država i vlada EU su očigledno shvatili da su im dobrosusedski odnosi sa Rusijom veoma važni. U EU se dugo verovalo da ova zajednica država može automatski da se širi do zapadne granice Rusije. A sada, EU ne samo da nedostaje novca, već i volje za proširenje i zato se u određenim slučajevima traže bitna takozvana kvalifikovana partnerstva. Jednoga dana će i Ukrajina biti deo te priče. Možda za desetak godina, a možda tek kada Merkel i Putin više ne budu na vlasti.“

Frankfurt algemajne cajtung: Evropska unija i Rusija u geopolitičkoj konfrontaciji! U pitanju je budućnost Ukrajine i njena politička orijentacija - ka "Evropi", ili ka Moskvi. U ovom sporu, rusko rukovodstvo je pokazalo svoje staro ponašanje. Ipak, ukrajinsko rukovodstvo nije samo bespomoćna žrtva: Predsednik Janukovič hvali se da će ovako dobiti još veću pomoć od EU. U svakom slučaju, na samitu EU u Viljnusu su samo potpisani sporazumi sa Moldavijom i Gruzijom. Tema Ukrajina je ostala nerešena. Ne može se reći da se to Moskvi neće dopasti", zaključuje Frankfurter algemajne cajtung.

Priredila: Dijana Roščić

Odg. urednica: Ivana Ivanović