1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

„Novorusija“ i drugi planovi

Žanet Zajfert / dr13. maj 2014.

Velika većina za nezavisnost, rezultat je „referenduma“ u istočnoj Ukrajini. Moskva ga priznaje, između ostalog i zato što se time otežavaju predstojeći izbori, ocenjuje ekspertkinja za Ukrajinu Lijana Fiks.

https://p.dw.com/p/1ByN2
Liana Fix Expertin Deutsche Gesellschaft für Auswärtige Politik in Berlin
Foto: Peter Himsel

DW: Koliko je jaka želja stanovništva u istočnoj Ukrajini za nezavisnošću od Kijeva?

Lijana Fiks: Pre svega, moramo biti veoma oprezni sa rezultatima izjašnjavanja jer je najverovatnije bilo niz nepravilnosti, tako da se brojke koje su tako brzo prezentovane, ne mogu smatrati reprezentativnim. Ipak, te brojke su povećale legitimitet tamošnjih separatista, a to je i bio cilj izjašnjavanja. Što se tiče stanovništva, tu se naravno nakupilo mnogo besa prema vladi u Kijevu. Ljudi su bili veoma kritički nastrojeni, posebno prema anti-terorističkim akcijama vlade i zato su mnogi sigurno tako želeli da izraze svoju ljutnju. Ali, na osnovu brojki, nikako se ne može zaključiti da je zaista većina stanovništva za potpunu nezavisnost njihovog regiona ili čak za aneksiju od strane Rusije.

Separatisti u svakom slučaju govore o budućoj nezavisnoj republici pod imenom „Novorusija“. Da li bi takva nezavisna državna formacije uopšte mogla da preživi?

Apsolutno ne. Ili samo ako je podrži Rusija. Politički, ekonomski – ali i vojno. Jer vlada u Kijevu do sada nije uradila ništa da zaustavi svoje vojne akcije u okviru antiterorističke misije u istočnoj Ukrajini. To znači da vlada istočnu Ukrajinu i dalje smatra svojim domenom i da će pokušati da tamo sprovede svoj autoritet – čak i ako je on izjašnjavanjem, naravno, dodatno narušen.

Kakav uticaj ima rezultat „referenduma“ na region? Može li se očekivati domino-efekat na druge delove istočne Ukrajine?

Neki separatisti žele jug Ukrajine, a već smo imali incidente u Domu sindikata u Odesi. To znači, da nije dogovoreno da to ostaje ograničeno na regione koji se sada proglašavaju nezavisnim, već je vrlo verovatno da će se širiti dalje. Zbog toga ovaj spor treba što pre okončati. Zbog toga i raste pritisak na vladu u Kijevu, da počne razgovore sa separatistima, da, na primer, organizuje okrugle stolove.

Kakav uopšte uticaj ima na Zapad u ovoj situaciji? I, ako bude dijaloga, s kim bi on mogao da se vodi?

To je teško reći, jer naravno ne želite da sedite za stolom sa nekim ko je odgovoran, na primer, za otmicu posmatrača OEBS-a. De fakto bi baš neko takav bio partner za razgovore. Međutim, trebalo bi da bude jasno da Rusija i dalje igra veoma važnu ulogu i zato je Moskva jedan od glavnih sagovornika. Situaciju ne bi trebalo tumačiti kao čisto ukrajinski sukob, jer to ne bi odražavalo realnost. I zato je i dalje najvažnije Rusiju animirati da preuzme konstruktivnu ulogu. Jer, uprkos tome što je Putin preko medija rekao da izjašnjavanje treba odložiti, on nije preduzeo nikakve korake kako bi separatiste naveo da to i učine. To znači, sada treba nastaviti sa vršenjem pritiska na Moskvu. Rusija veoma profitira od trenutne situacije, jer joj se otvaraju veoma široke mogućnosti: može i dalje da podržava separatiste, može da prizna autonomiju, može da pokrene aneksiju kao na Krimu ili može da se postavi kao zaštitnik regiona od Kijeva – za sve to je Moskva sada, „referendumom“ dobila legitimitet.

Šta aktuelna dešavanja znače za planirane predsedničke izbore u Ukrajini krajem maja?

Lideri separatista na Istoku već su rekli da oni neće učestvovati na izborima. To znači da je „referendum“ bio važan korak za dalju destabilizuju Ukrajine, a najverovatnije i za sprečavanje predsedničkih izbora. To je centralni interes Moskve, jer je skoro nemoguće da pobedi proruski kandidat. Naravno da izbori ipak mogu da se održe. Ali, ako se regioni Donjeck i Lugansk odluče na bojkot, vlada u Kijevu, i naravno novoizabrani predsednik, imaće veliki problem sa legitimitetom.

Liana Fiks je ekspertkinja za Ukrajinu u „Nemačkom društvu za spoljnu politiku“ u Berlinu. Ona radi doktorat o ulozi Nemačke u evropsko-ruskim odnosima i radi za „Centar za Centralnu i Istočnu Evropu“ fondacije „Robert Boš“.