1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

NSA špijunira na „stražnja vrata“

6. septembar 2013.

Američka tajna služba NSA očigledno je otkrila većinu programa za šifriranje komunikacije na internetu. Prema izveštavanju nekih medija, NSA je potrošila milijarde dolara kako bi vladi SAD bile dostupne poverljive poruke

https://p.dw.com/p/19d4x
Symbolbild für eine Tastensperre auf einer weißen Tastatur. Lock Key © bloomua #35968276 © bloomua - Fotolia.com
Symbolbild Taste SperreFoto: bloomua/Fotolia

Prema izveštajima „Njujork tajmsa“; britanskog „Gardijana“ i internet-stranice „Propublika“, američka nacionalna bezbednosna agencija NSA je od 2000. potrošila nekoliko milijardi dolara kako bi američka vlada mogla da čita i tajne poruke. Izvori se pozivaju na dokumente „zviždača“ Edvarda Snoudena.

Prema pisanju „Gardijana“, NSA godišnje ulaže 250 miliona dolara u program koji, između ostalog, za cilj ima da „prikriveno“ vrši uticaj na proizvode firmi. U izveštajima se ne pominje o kojim preduzećima je reč.

„Stražnja vrata“ u programima

NSA je imala mogućnost da utiče na proizvođače rasprostranjenih sistema za šifriranje, tako da su, zajedno sa partnerima iz softverske industrije, u te programe ugrađena „stražnja vrata“. Na taj način omogućen je pristup informacijama pre nego što ih je korisnik šifrirao i poslao putem interneta, navodi se dalje u izveštajima. Uz to su bili ugrađeni i tzv. Super-računari za dekodiranje podataka.

Program NSA vredan milijarde, pod imenom-kodom „Bullrun“, jedna je od najvećih tajni vlasti. Samo nekolicina zaposlenih imala je pristup visoko poverljivim informacijama – i samo su partnerske vlasti u Velikoj Britaniji, Kanadi, Australiji i Novom Zelandu o tome bile obaveštene.

Zaštita poverljivih sadržaja

I britanska tajna služba GCHQ veoma je uspešna u „provaljivanju“ kodova. Njeni analitičari su za ciljeve najpre imali Gugl, Jahu, Fejsbuk i Majkrosoft. U informacionim tehnologijama se šifriranje primenjuje za zaštitu poverljivih sadržaja od neautorizovanog pristupa drugih. Pri tom se informacije šifriraju pomoću složenih matematičkih formula. Što su znaci duži, bezbednost je veća.

Autorka: Ivana Ivanović (ard)
Odgovorni urednik: Ivan Đerković