1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Obaranje aviona MH17 iznad Ukrajine: početak suđenja

Mihail Bušujev
9. mart 2020.

Gotovo šest godina nakon obaranja putničkog aviona Boing-777 Malezija erlajnsa iznad istočne Ukrajine počeće suđenje osumnjičenima za taj napad. Odvija se na posebnom sudu u blizini amsterdamskog aerodroma.

https://p.dw.com/p/3Z5Jf
Foto: picture-alliance/AP Photo/P. Dejong

Katastrofa se dogodila 17. jula 2014. Boing 777 aviokompanije Malezija erlajns sa brojem leta MH17 poleteo je sa amsterdamskog aerodroma Shipol prema Kuala Lumpuru. Oboren je u pokrajini Donbasu na istoku Ukrajine. Poginulo je 298 putnika i članova posade. Do danas niko nije preuzeo odgovornost za obaranje aviona. Više zemalja, među kojima su Holandija i Australija, tražile su međunarodni sud za slučaj MH17.

Karte Flug MH17

Nije slučaj za tribunal UN

Slučaj nije došao pred tribunal UN zato što je Rusija u Savetu bezbednosti vetom blokirala tu inicijativu. Holandska vlada je zato odlučila da sprovede suđenje prema svom nacionalnom zakonu, jer većina žrtava (193) potiče iz Holandije. Sudski postupak će voditi sudije nadležnog suda iz Haga. Zbog velikog zanimanja javnosti suđenje će se odvijati u pravosudnom kompleksu Shipol i trebalo bi da bude prenošeno uživo preko Interneta.

Saznanja istraživačkog tima JIT

Nakon katastrofe su pet zemalja koje su bile najviše pogođene - Holandija, Australija, Belgija, Malezija i Ukrajina - formirale zajednički istražni tim: Džoint investigejšn tim - JIT. Istražitelji su utvrdili da je avion pogođen protivvazdušnom raketom "Buk", sovjetske proizvodnje. Oni prenose da je raketa ispaljena iz dela ukrajinske pokrajine Donbas koji je bio pod kontrolom proruskih separatista, da je raketni sistem „Buk" tamo dospeo iz Rusije i da je posle toga vraćen u Rusiju.

Rezultati istrage se temelje na iskazima svedoka koji su navodno videli ispaljivanje rakete, na ostacima aviona i same rakete, satelitskim snimcim i radarskim podacima, kao i fotografijama i video-snimcima transporta ruskog raketnog sistema do mesta u Donbasu odakle je raketa ispaljena. Postoje snimci telefonskih razgovora osumnjičenih, koje je JIT delom objavio. Glavni holandski istražitelj Fred Vesterbeke pred početak suđenja je izrazio uverenje da je dokazano učešće Rusije u toj tragediji.

Glavni optuženi:

Igor Girkin

Verantwortkliche für den Abschuss von Passagierflug MH17 - Igor Girkin
Foto: JIT

Međunarodni istražitelji su objavili imena četvorice glavnih optuženika. Trojica su Rusi: Igor Girkin (nadimak „Strelkov"), nekadašnji "ministar obrane" samoproglašene "Narodne Republike Donjeck", general-major Sergej Dubinskij (nadimak „Tmurni") i pukovnik Oleg Pulatov (nadimak „Gjurza"). Četvrti optuženi je Ukrajinac Leonid Harčenko (nadimak „Krtica"). Svi odbacuju bilo kakvu odgovornost za rušenje aviona.

Sergej Dubinskij

Verantwortkliche für den Abschuss von Passagierflug MH17 - Segrey Dubinskiy
Foto: JIT

Osim njih istražitelji smatraju odgovornim i Vladimira Zemaha, bivšeg zapovdnika jedne separatističke jedinice protivavionske obrane u istočnoukrajinskom Snižneu. Istražitelji dalje da daljnje optužnice nisu isključene, ali dosad nije podignuta optužnica ni protiv Zemaha ni protiv neke druge osobe.

Oleg Pulatov

Verantwortkliche für den Abschuss von Passagierflug MH17 - Oleg Pulatow
Foto: JIT

Malo je verovatno da će se neko od optuženih pojaviti u sudnici. Rusija ne izručuje svoje građane, a Ukrajinac Harčenko je verovatno dobio rusko državljanstvo. Ali, ako bi optuženi ipak bili spremni da govore, mogli bi to da učine putem video-veze.

Leonid Harčenko

Verantwortkliche für den Abschuss von Passagierflug MH17 - Leonid Khartschenko
Foto: JIT

Politički je škakljivo to što je među osumnjičenima i jedan visoki funkcioner ruske vlade: Vladislav Zurkov, bivši savetnik ruskog predsednika Vladimira Putina koji je nedavno podneo ostavku. Zurkov je smatran neslužbeno odgovornim za kurs Kremlja prema Ukrajini. Godine 2019. je istražni tim JIT objavio brojne snimljene telefonske razgovore koji su, po mišljenju istražitelja, bili povezani sa obaranjem MH17. Jedan od onih čiji razgovori su praćeni i objavljeni je i Zurkov.

Stav Rusije

Obaranje civilnog aviona iznad istoka Ukrajine dovelo je u leto 2014. do oštrih sankcija SAD i EU protiv Rusije. Sumnja u umešanost Rusije se javila odmah, a obrazlagali su je time što su separatisti koje podržava Moskva u početku slavili obaranje aviona misleći da je u pitanju ukrajinska vojna letilica.

Sledećeg dana je ruski predednik Putin za katastrofu optužio Ukrajinu rekavši da do tragedije ne bi došlo da je ona zatvorila svoj vazdušni prostor. Rusija odbacuje bilo kakvu umešanost u katastrofu MH17. Ali njeno držanje se tokom vremena menjalo.

Proizvođač protivvazdušnog sistema "Buk", ruski koncern Almas-Antei, navodno je sproveo sopstvenu istragu i objavio da je raketa ispaljena sa područja pod nadzorom Kijeva. Moskva ne priznaje rezultate istrage tima JIT.

U februaru 2020. je ipak objavljeno da je Rusija ponudila Holandiji da se trojica optuženih Rusa izvedu pred sud u Rusiji. Holandske vlasti su to odbile, objavio je Rojters, pozivajući se na pismo ministra pravde Ferda Graperhausa upućeno holandskom parlamentu.

Tužba pred Evropskim sudom za ljudska prava

Kazneni postupak koji počinje u Shipolu je najveći, ali nije jedini, u vezi sa slučajem MH17. Evropskom sudu za ljudska prava podneta je kolektivna tužba 380 osoba - članova porodica žrtava. Jednu od tužbi je pripremio američki advokat Džeri Skiner, poznat iz procesa povodom obaranja američkog aviona iznad Lokerbija. Tužitelji od Rusije zahtevaju obeštećenje od najmanje 6,4 miliona evra za svaku poginulu osobu. Evropski sud za ljudska prava je pozvao Rusiju da se izjasni u vezi sa ovim slučajem, što se i dogodilo 2. januara 2020. O sadržaju tog iskaza nije ništa poznato.

Rodbina žrtava je istom sudu podnela i tužbu protiv Ukrajine. Smatraju da i ona snosi odgovornost za smrt žrtava jer, kako navode, nije potpuno blokirala vazdušni prostor iznad područja gde su se vodili sukobi, nego samo do visine od 8.000 metara. Rusija je jednostrano blokirala svoj vazdušni prostor uz granicu sa Ukrajinom do visine od 16 kilometara - samo nekoliko sati pre katastrofe aviona MH17. Do te visine mogu da lete rakete sistema "Buk".

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android