Ocene Srbiji i Crnoj gori
10. novembar 2005.Srbija i Gora su, stoji između ostalog i ovom dokumentu načinile izvestan napredak u pojedinim oblastima. To se pre svega odnosi na vraćanje legitimnosit parlamentu državne zajednice izmenom Ustavne povelje, i na napredak u oblasti ekonomije, pre svega makroekonomske stabilnosti. Međutim, iako postoji odrđeni napredak u tim oblastima, Žozep Ljoveras je skrenuo pažnju i na probleme sa kojima se Srbija i Crna Gora suočava u ovom trenutku. U političkoj sferi to znači da je generalno funkcionisanje demokraskih institucija ugroženo strukturalnim slabostima, i da je nivo kapaciteta državne administracije veoma nizak:
«Reforma odbrambenog sistema se suočava sa ozbiljnim problemima zbog nedostatka transparentnosti u vođenju finansija, i nedostatka civilne kontrole», kaže Ljoveras. Pravosuđe nije oslobođeno političkog uticaja, stoji u ovom izveštaju, a korupcija i dalje ostaje jedan od velikih problema. Saradnja sa Hagom je napredovala, ali:
»Izveštaj naglašava da se taj progres mora nastaviti sve dok puna saradnja ne bude postignuta». Ljoveras ističe da ne postoje nikavi vremenski rokovi za završetak te saradnje, ali da će to svakako ostati jedna od važnih obaveza koje se moraju ispuniti.
Srbija je takođe dobila loše ocene kada je reč o visini inflacije, i sporom procesu restruktuiranja javnih preduzeća. Očekuje se i potpuni završetak rerforme bankarskog sektora. Srbija je slab napredak ostvarila i u kontroli granica, koja još uvek nije prebačena u nadležnost policije. Medijska scena nije doživela liberalizaciju tržišta, i uspostavljanje nadležne regulatorne agencije za elektronske medije, a kritikovana je i odluka o odlaganju roka za privatizaciju lokalnih medija do kraja 2007 godine. Srbija i Gora je potpisala sve važne dokumente o zaštiti ljudskih prava, ali se napominje da etnički incidenti, pre svega u Vojvodini, nisu rezultat bilo kakve poltike vlasti, ali se kaže da vlasti na njih moraju odlučnije reagovati.
Šef delgacije Evropske komisije kaže da poseban izveštaj za Kosovo ne znači prejudiciranje budućeg statusa, već da je on urađen u skladu sa činjenicom da je Kosovo pod međunarodnom upravom po Rezoluciji 1244 UN. On takođe nije želeo da komenatriše reakcije crnogrskih političara na demarš Evropske unije, ali je dodao da EU čeka preporuke Venecijanske komisije, i da će one biti osnova za standarde Evropske unije.