1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Od gastarbajtera do poslanika Bundestaga

20. septembar 2009.

U Nemačkoj se 27. septembra održavaju opšti izbori. Od 62 miliona birača, 9 odsto čine doseljenici sa nemačkim državljanstvom. Daleko je manji, međutim, procenat poslanika sa migrantskom pozadinom u Bundestagu.

https://p.dw.com/p/JkqE
Od 611 poslanika Bundestaga samo 11 je stranog porekla
U odlazećem sastavu, od 611 poslanika Bundestaga samo 11 je stranog poreklaFoto: picture-alliance/ dpa

Josip Juratović, poreklom iz Hrvatske, već 25 godina je član nemačke Socijaldemokratske partije. Jedan je od 11 poslanika stranog porekla koji sede u nemačkom parlamentu. Taj broj trenutno ne odgovara broju stranaca koji žive u Nemačkoj i imaju biračko pravo, smatra Juratović. Međutim, sve ukazuje na činjenicu, da će taj trend, kaže, ubuduće biti promenjen:

Josip Juratović (SPD)
Josip Juratović (SPD)Foto: DW

„To je problem iz prošlosti, jer su u Nemačku uglavnom dolazili stranci, ona ’gastarbajterska’ struktura, koji je došla na privremeno i koja se o politici nije puno brinula. Smatrali su da je to stvar Nemaca. U međuvremenu se ta slika promenila kroz drugu i treću generaciju koja je prilično svesna da su deo tog društva i da je bitno i da se politički aktiviraju u tom društvu.“

„Ime Hans donosi više glasova od imena Mehmed“

I Lale Akgin je nemačka poslanica stranog porekla. Rođena je u Istanbulu. Mišljenja je da bi ljudi stranog porekla prvo trebalo mentalno da se poistovete sa novom domovinom, da bi u njoj mogli da se politički angažuju:

„Politički delovati znači učestvovati u oblikovanju jedne zemlje. Da biste to radili, prethodno morate da se pomirite sa određenim stvarima. Onaj, ko se u Nemačkoj oseća kao stranac ili gost, taj ne želi da učestvuje u političkom životu zemlje.“

Lale Akgin
Lale Akgin (SPD)Foto: SPD

Nemački stručnjaci za migranstku politiku, nedostatak političkog angažmana stranaca pravdaju nedostatkom integracije, nedovoljnim poznavanjem društvenih prilika i jezika. Klaus Bade objašnjava:

„Ne postoji diskriminacija onih migranata koji žele da se angažuju. U najgorem slučaju, postoji jedna vrsta diskriminacije unutar političkih stranaka prilikom kandidovanja za poslanike. Stranke prognoziraju da će ime Hans možda privući više glasova od imena Mehmed.“

Rad i borba - recept za uspešnu političku karijeru

Josip Juratović se ne bi složio sa tom tvrdnjom. Od stranaca je, kaže, u svojoj izbornoj jedinici dobio tek 3.000 glasova od ukupno 60.000 glasova.

Ezdžan Mutlu na izbornoj listi Zelenih
Ezdžan Mutlu na izbornoj listi ZelenihFoto: dpa

„To nema nikakve veze da li se ja zovem Josip ili Hans, nego je to pre svega pitanje zalaganja. Ima ljudi koji su me birali u parlament upravo zbog toga što sam radnik, što sam ja neko ko je sedam godina radio u automobilskoj industriji na traci, ko je kroz rad i životno zalaganje dobio poštovanje, a time i tih 60.000 glasova u mojoj izbornoj jedinici.”

Borba je jedini recept za uspjeh, potvrđuje i Ezdžan Mutlu, poreklom iz Turske, kandidat Stranke Zelenih.

„Morate se boriti. Živimo u društvu u kojem morate da se ’laktate’, posebno u politici. Nisu svi dovoljno jaki da izdrže borbu i pobede svoje stranačke konkurente.“

Autorka: Selma Filipović, Berlin

Odgovorni urednik: Ivan Đerković