1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Od Karađorđeva do Dejtona

24. mart 2011.

Ne postoji pisani trag sa sastanka Tuđmana i Miloševića 1991. u Karađorđevu, ali mnoge indicije govore u prilog tome da je na tom sastanku bilo reči o podeli BiH, ocenjuje nemački profesor Holm Zundhausen.

https://p.dw.com/p/RBt3
Franjo Tuđman i Slobodan MiloševićFoto: Tanjug

Berlinski profesor i ekspert za jugoistočnu Evropu Holm Zundhausen podseća na tri važna sastanka: 27. decembra 1991. godine Franjo Tuđman i njegovi najuži saradnici sastaju se sa predstavnicima bosanskih Hrvata, gde Tuđman predstavlja svoju viziju proširene Hrvatske. Početkom 1992. godine dolazi do sastanka savetnika Radovana Karadžića i Nikole Koljevića sa Tuđmanovim saradnicima, gde se vode diskusije o podeli Bosne i Hercegovine. Podela Bosne i Hercegovine tema je i sastanka između Radovana Karadžića i Mate Bobana, održanog 6. maja 1992. godine.

Profesor Zundhausen tvrdi da sva tri pomenuta sastanka govore u prilog tome da im je morao prethoditi jedan, na kojem je dogovoren nacrt plana podele, i to onaj strogo poverljivog karaktera, održan 25. marta 1991. u Karađorđevu, u četiri oka dva tadašnja predsednika Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića.

Dr. phil. Holm Sundhaussen
Berlinski profesor i ekspert za jugoistočnu Evropu Holm ZundhausenFoto: Holm Sundhausen

„Polazim od pretpostavke da svi ti razgovori nisu bili dovoljni da bi bila usaglašena konačna, pisana verzija nekog sporazuma, ali činjenica je da su na sastancima vođeni pregovori“, kaže nemački profesor.

„Milošević je prevario Tuđmana“

Tokom 1991. i 1992. godine, Slobodan Milošević nije bio spreman da se odrekne delova Hrvatske u kojim je bilo gusto naseljeno srpsko stanovništvo. Istovremeno, Miloševiću nije bio cilj ni da postigne dogovor sa Tuđman oko podele Bosne i Hercegovine. Sastanke je inicirao da bi prevario ili umirio Tuđmana, a Tuđman je na to naseo, smatra profesor Zundhausen.

„Zanimljivo je da je Tuđman prethodno znao da se komisija Evropske zajednice jasno izjasnila da granice unutar Jugoslavije ne smeju da budu jednostrano promenjene, a posebno ne uz nasilje. Na osnovu toga, pomenuti sastanci uopšte nije trebalo da budu održani. Hrvatska je i priznala Bosnu i Hercegovinu kao suverenu državu, tako da je ponašanje Franje Tuđmana tokom rata u Bosni i Hercegovini ekstremno narušilo ne samo njegov lični ugled, već i ugled Hrvatske u inostranstvu“, kaže Zundhausen.

U nastavku: Svetski lideri su znali za tajni plan podele BiH

„Dejton je manji korak bliže cilju ideje u Karađorđevu“

Jugoslawien Bosnien Kroatien Serbien Geschichte Friedensverhandlungen in Dayton
Dejton 1995.Foto: AP

Tuđman i Milošević su vodili politiku, koja je išla na teret bosanskih muslimana, kaže profesor Zundhausen.

„Pristali su i na nasilnu podelu bosansko-hercegovačke teritorije da bi stvorili Veliku Srbiju, odnosno Veliku Hrvatsku. Tuđman je doduše morao da bude nešto obazriviji, jer nije mogao da se vojno meriti sa Miloševićem, koji je iza sebe imao Jugoslovensku narodnu armiju. Tuđman je zato neke stvari radio skriveno, pod plaštom, ali ostaje činjenica da je obojici bio cilj podela Bosne i Hercegovine“, tvrdi berlinski profesor.

Zundhausen smatra da je Dejtonski mirovni sporazum dobro rešenje za zaustavljanje rata, ali najveći nedostatak tog sporazuma je, po njemu, to što je BiH podelio na dva dela. Profesor dodaje da i Federacija Bosne i Hercegovine nije dovoljno povezana državna celina.

„Dejtonski sporazum nije ni za srpsku, a ni hrvatsku stranu stvarna realizacija onog, što je bilo zamišljeno. Zapadna Hercegovina ne pripada Hrvatskoj već kao i pre, Bosni i Hercegovini, a ni Republika Srpska ne pripada Srbiji. To zato nije ono što se htelo, ali je u svakom slučaju jedan manji korak bliže onom što se tada htelo“, kaže Zundhausen.

Svetski lideri su znali za tajni plan podele BiH

Koliko su o sastanku u Karađorđevu pre dvadeset godina bili obavešteni tadašnji svetski lideri? Profesor Zundhausen smatra da postoji nekoliko indicija koje navode na zaključak da se o sastanku i tajnom planu podele Bosne i Hercegovine znalo i u svetu. To potvrđuju i memoari poslednjeg američkog ambasadora u Jugoslaviji, Vorena Cimermana u kojima piše da mu je Tuđman govorio o planovima za takvu jednu podelu.

„U kojoj meri je to prodrlo i do tadašnjih vlada, teško da vam to mogu reći, ali može se pretpostaviti, da su o tome bar kružile glasine“, komentariše berlinski profesor Holm Zundhausen.

Autorka: Selma Filipović, Berlin

Odgovorni urednik: Ivan Đerković