1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Oktobarski salon u Beogradu

Ivica Petrovic4. septembar 2004.

Oktobarski salon, jedna od najprestižnijih manifestacija u oblasti vizuelnih umetnosti, biće održan po 45-i put u Beogradu od 10 septembra do 31 oktobra.

https://p.dw.com/p/BApG

Tokom više od četiri dekade svog postojanja Salon je predstavljao manifestaciju koja je promovisala i pružala uvid u modernu srpsku umetnost druge polovine dvadesetog veka. Ovogodišnji Oktobarski salon će se odvijati pod nazivom «Kontinentalni doručak», i predstavljaće deo šireg kulturnog projekta koji će se odvijati u nekoliko zemalja. Ono što je najveća novina je da će salon od ove godine po prvi put imati internacionalni karakter, i da će se pored srpskih umetnika na njemu naći i veliki broj poznatih svetskih umetnika. Danica Jovović Prodanović, direktor Kulturnog centra Beograda, organizatora Oktobarskog salona, govori za Radio Dojče Vele o značaju internacionalnog karaktera ove manifestacije:

«I sada se prosto nametnula jedna ideja koja već duže postoji da bi bilo dobro da se na neki način i našoj domaćoj sceni prikaže to šta se dešava u svetu, s jedne strane, a s druge strane da se ta donmaća scena ne zapostavi, i da se ostvari nešto što bi mogla biti neka prilika za upoređenje, za sagledavanje, za upoznavanje, da bude možda i neka platforma za neku buduću razmenu, i neke druge programe. Onda smo jednostavno pošli od toga, pošto sam ja trenutno u Savetu, da bi na neki način trebalo podići na taj međunarodni nivo, a da ona pri tome ne izgubi ono što je jako bitno, da bude reprezentativna i značajna manifestacija za našu sredinu».

Umetnički direktor Oktobarskog salona je poljska istoričarka umetnosti Anda Rotenberg, što se takođe uklapa u novi internacionalni koncept ove manifestacije; u njenoj selekciji posetioci će tako moći da vide, između ostalih, i radove Raše Teodosijevića, Dušana Otaševića, Milete Prodanovića, Dragana Srdića, Dejana Kaluđerovića, Žane Poliakov, Vlatka Gilića i Srđana Vukajlovića. Na listi međunarodnih umetnika naći će se i Kristijan Boltanski, Andrej Filipov, Andreas Gurski, Ilja Kabakov, Mikelanđelo Pistoleto, Johanes Kars, Eva Maria Wilde, i Marina Abramović. Danica Jovović Prodanović navodi i nekoliko podataka vezanih za samu selekciju umetnika:

«Sada smo se opredelili za umetničkog direktora iz inostranstva, koji je onda izabrao dvostruku metodologiju: postoji jedan broj umetnika koji izlažu po pozivu, i to su pretežno strani umetnici, i nekoliko umetnika iz naše zemlje sa kojima se Anda Rotenberg susretala u svom radu i ranije. Naše umetnike je izabrala po osnovu konkursa, zato što je smatrala da ona ne poznaje dovoljno scenu, da isto tako tokom svojih boravaka kojih je bilo nekoliko od po nekoliko dana ne može da ih upozna u toj meri. Zatim je ona svoj koncept, koncept izložbe obelodanila, a mi smo na osnovu njega napravili konkurs koji je bio otvoren dosta dugo, više od tri meseca, i ja sam vrlo zadovoljna odzivom na konkurs jer se na njega javilo preko 400 umetnika, od kojih je izabrano četrdesetak, ali mislim da je to jedan značajan podatak koji govori da su se ljudi prosto zainteresovali i odgovorili na temu».

Umetnički prostori u kojima će se odigravati Oktobarski salon su Muzej 25. maj, Fakultet likovnih umetnosti, Kulturni centar Beograda, Galerija Udruženja likovnih umetnika Srbije, i prostor Parnog kupatila na Dorćolu. U tim prostorima posetioci će tokom trajanja salona moći da se upoznaju sa idejom Kontinentalnog doručka, koji je ovde uzet kao polazište u definiciji evropskog identiteta, i kako se on razume u pojedinim delovima Evrope: «U Evropi umetnost se bavi stvarnošću. Stvarnost u Evropi nije svuda ista. Zahvaljujući tome, umetnost je raznolika, kao doručak. Ne jede se svuda na ovom kontinentu doručak u francuskom stilu».