1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Oluja slomila ideju o Velikoj Srbiji

5. avgust 2010.

Mnogi analitičari tvrde da je Oluja brilijantno izvedena vojno-policijska operacija koja je srušila ideju o tzv. Velikoj Srbiji. Oluja je označila i početak kraja ratova i promenila demografsku sliku regiona.

https://p.dw.com/p/OcSA
Franjo Tuđman i Gojko Šušak sa vojnicima u KninuFoto: picture-alliance/dpa

Sjedinjene Američke Države i evropski saveznici nisu se protivili uspostavi vojnog balansa na ratom pogođenim područjima bivše Jugoslavije, što je i učinjeno hrvatskom vojno-policijskom operacijom Olujom. Okupirana hrvatska područja su oslobođena, hrvatske snage su 5. avgusta 1995. ušle u Knin, tadašnju prestonicu samoproglašene Republike Srpske Krajine, dok je Bihać, kojem je pretila sudbina Srebrenice, deblokiran, kaže u komentaru za Dojče vele zagrebački vojno-politički analitičar Fran Višnar.

"To je promenilo odnos vojnih snaga, a u BiH, što je najvažnije, došlo je do urušavanja koncepcije koju je negovao Ratko Mladić da su formacije bosanskih Srba praktički nepobedive, da ih ne može poraziti ni NATO. Armija BiH i jedinice Hrvatske vojske nastavili su operacije i taj saveznički zamah je bio takav da bi verovatno bila oslobođena Banjaluka, Prijedor i još šira teritorija. To, međutim, nije odgovaralo američkim strateškim interesima. Tako je otvoren put Dejtonu, a potom i mirovnom sporazumu", ističe Višnar.

Miloševićev savet Milanu Martiću

Oluja je, kaže Višnar, slomila ideju o Velikoj Srbiji, dok inicijator pobune hrvatskih Srba, bivši haški optuženik Slobodan Milošević, ništa nije učinio da to spreči. "Milošević je bio na odmoru kada su hrvatske snage ušle u Knin i kada je došlo do velikog egzodusa srpskog naroda s tih područja. U istorijskom razgovoru sa Milanom Martićem koji ga je nazvao vapeći za pomoć, Milošević mu je odbrusio 'niste uspeli izdržati ni šest dana, a sada želite da vas ja vadim iz te kaše'. Martić ga je onda zapitao šta da radi, na šta mu je Milošević odbrusio 'ubij se'", kaže Višnar.

Milan Martić se nije ubio i sada izdržava kaznu od 35 godina zatvora zbog ratnih zločina nad Hrvatima koje je počinio kao predsednik tzv. Republike Srpske Krajine. No, zločina je bilo i tokom Oluje, ističe vojno-politički analitičar iz Sarajeva Đuro Kozar. "Oluja u prvoj fazi nije bila usmerena na proterivanje Srba iz Hrvatske, ali kako je tekla operacija, posebno u završnici, mnogo toga je izmicalo kontroli. U haškim optužnicama protiv hrvatskih generala (Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača) spomenuti su ubistva, progoni, deportacije i pljačke", kaže Đuro Kozar.

Početak kraja Slobodana Miloševića

Oluja, a potom i operacija Armije BiH Sana 95, srušile su mit o nepobedivosti srpske vojske, nakon čega je i Slobodan Milošević izgubio političku i vojnu moć nad Srbima u BiH i Hrvatskoj, kaže Đuro Kozar. "Politika Slobodana Miloševića imala je katastrofalne posledice po Srbe izvan Srbije, naročito na one kninske i zapadnoslavonske. Milošević ih je podstrekavao, materijalno i vojno pomagao da budu realizatori tzv. Velike Srbije. I oni su mu verovali, ne znajući da će ih to skupo koštati", kaže Kozar.

Podaci o Srbima izbeglim iz Hrvatske tokom operacije Oluja su različiti i često su predmet političkog manipulisanja. Posledice "Oluje" su, prema tvrdnjama analitičara, dalekosežne. Demografska slika regiona bitno je promenjena, jer je većina hrvatskih Srba izbegla u BiH, manjim delom i u Srbiju. Hrvatska je uspostavila kontrolu nad svojom teritorijom (oblasti istočne Slavonije koje su kontrolisali Srbi mirno su reintegrisane) i stvorene su pretpostavke za okončanje rata na području bivše Jugoslavije.

Autor: Samir Huseinović

Odgovorna urednica: Sanja Blagojević