1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Opasan šećer

28. maj 2005.

Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije do 2030.te godine broj obolelih od šećerne bolesti, dijabetesa, porašće sa sadašnjih 171.og miliona obolelih na 376 miliona.

https://p.dw.com/p/BAhF

Dijabetes melitus 2 već odavno više nije samo bolest industrijski razvijenih zemalja.Profesor Eberhard Štandl, predsednik Nemačkog udruženja dijabetičara, procenjuje da će broj obolelih porasti za više od dva puta i kaže:

„Broj obolelih zastrašujuće raste u zemljama jugoistočne Azije i za te države dijabetes predstavlja zaista ekonomski rizik kada je o privrednom rastu reč.Proračunato je i da svake godine nepotrebno umire oko tri i po miliona ljudi zbog toga što imaju šećernu bolest.Više od milion ljudi godišnje podvrgnuto je amputacijama zbog dijabetesa – dakle, situacija u svetu je ozbiljna“, kaže profesor Štandl.

Zbog tih alarmantnih podataka Medjunarodna federacija za dijabetes preporučila je njenim članicama da pojačano istražuju bolest.Jedan od rezultata te preporuke u Nemačkoj je „Akcioni forum dijabetes“.Forum od nedavno koordiniše medicinska istraživanja dijabetesa i radi pre svega na katalogu mera koje doprinose sprečavanju bolesti.Evropska unija udvostručiće sredstva koja se izdvajaju za istraživanja dijabetesa.Profesor Andreas Pfajfer iz Berlina objašnjava te planove:

„S jedne strane neophodan je istraživački program, a sa druge moramo da omogućimo zainteresovanima da provere sa kakvim rizikom su suočeni.U tu svrhu biće napravljen upitnik sa osam pitanja, vrlo jednostavnih – recimo o obimu struka, krvnom pritisku, da li su roditelji imali šećernu bolest…Znamo da su potrebni kretanje, sport, zdrava ishrana, da se mora smanjiti težina kako bi se sprečio dijabetes, ali je teško navesti ljude da se tako zaista i ponašaju.To znamo već odavno i sada nastojimo da se sve to sprovede u praksi“, kaže profesor Pfajfer.

Poslednjih godina ima rezultata i u efikasnijem lečenju dijabetesa.Tako se insulin više ne prima isključivo injekcijama. Profesor Mihael Nauk iz Dijabetičkog centra u Bad Lauterbergu kaže:

„Danas znamo da udahnuti inuslin preko pluća lako dospeva u krvotok.To je jedna od mogućnosti da se pacijent oslobodi injekcija.Drugi primer su lekovi koji se zasnivaju na hormonu iz creva koji kod zdravih osoba obezbedjuje da se posle obroka luči dovoljna količina insulina.Prednost je što za sve pacijente može da se koristi ista doza.Drugo, taj lek deluje samo ako je zaista povećan nivo šećera u krvi, ukoliko je nizak on ne deluje.Ukoliko se insulin ubrizgava injekcijom u pogrešnom trenutku on može da dovede do preteranog pada nivoa šećera“, kaže profesor Nauk.

Ako bi se moglo reći da od epidemije dijabetesa koja preti ima neke koristi, onda je korist u tome što je porasla svest o značaju prevencije i nalaženja novih lekova.