1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
Zdravlje

Opasni nemački pesticidi u Africi

14. maj 2020.

Na afričkim plantažama završavaju pesticidi proizvedeni u Nemačkoj koji nemaju dozvolu za korišćenje u EU. Da li to znači da nemačke firme zarađuju na račun zdravlja ljudi i životne sredine?

https://p.dw.com/p/3cBua
Foto: picture-alliance/WILDLIFE/M. Harvey

Plantaža Hilsajd nalazi se u Istočnom Kejpu, poljoprivrednom regionu na jugoistoku Južnoafričke Republike. Tamo gde je najbolja klima za uzgoj južnog voća pruža se predivan pogled na redove zelenih stabala na crveno-smeđim poljima. Plodovi s tih plantaža delom su namenjeni i za evropsko tržište.

Ali ta zelena idila je varljiva. Upotreba pesticida na toj i drugim plantažama, nanosi veliku štetu ljudima i okolini. To su rezultati najnovijeg istraživanja Fondacije Roza Luksemburg i organizacija „Misereor“ i „Netzwerk Inkota“.

-pročitajte još: Otrov u našem tanjiru

U Africi može, u EU ne može

U istraživanju se navodi svedočenje jednog poljoprivrednog radnika iz Zimbabvea, čije zdravlje je pre tri godine bilo ozbiljno ugroženo na plantaži Hilsajd. Dok je traktorom prskao pesticide po njivi, pod naletom jakog vetra hemikalija je dospela direktno u otvorenu vozačku kabinu. Radnik-migrant je zbog toga pretrpeo akutno trovanje pluća i bio hospitalizovan nekoliko nedelja. Prema rezultatima studije, udahnuo je herbicid Treevix, čiji aktivni sastojak saflufenacil u EU nije odobren. Proizvođač pesticida je nemački koncern BASF.

Tokom istraživanja o upotrebi pesticida ispitani su poljoprivredni radnici s tri plantaže u Istočnom Kejpu. Pored Južnoafričke Republike, autori studije istraživali su i u Brazilu. Konkretno, oni optužuju hemijske koncerne BASF i Bajer za prodaju pesticida sa aktivnim sastojcima, koji su u EU zabranjeni.

Potražnja za pesticidima raste

„Bajer i BASF uvek ističu tobožnju sigurnost svojih proizvoda. Ali to je mit“, kaže Jan Urhan, poljoprivredni stručnjak iz Fondacije Roza Luksemburg i koautor studije. „Nedostatak informacija i manjkava zaštita su u Africi realnost. Korporacije svakodnevno krše ljudska prava.“

Pakovanja spornih Bajerovih pesticida
Pakovanja spornih Bajerovih pesticidaFoto: DW/D. Ehl

Trgovina pesticidima poslednjih godina je eksplodirala. Za to su zaslužni pokušaji afričkih vlada da strukture malih poljoprivrednih vlasnika pretvore u industrijsku poljoprivredu. A od povećane potražnje za pesticidima u Africi profitiraju i nemačke hemijske kompanije.

Po Urhanovim rečima, Nemačka je drugi najveći izvoznik pesticida u svetu. Južnoafrička Republika je posebno važna za dve njemačke firme – Bajer i BASF – ne samo kao tržište za prodaju, već i kao mesto proizvodnje iz kojeg se isporučuje u čitav niz drugih zemalja. Ali zašto se ne ograniči izvoz materija koje su zabranjene u EU?

„Radi se o veoma banalnoj stvari – o profitu dve najveće nemačke kompanije“, smatra Urhan.

Dozvole drugačije od zemlje do zemlje

Činjenica da Bajer i BASF na jugu prodaju opasne pesticide koji uopšte nisu u prometu u Evropskoj uniji, doprinosi i strašnoj statistici: 99 odsto smrti od trovanja pesticidima događa se u Africi, Aziji i Latinskoj Americi, navodi se u studiji. Razlozi učestalog trovanja u tim zemljama su nizak prag kontrole, nedostatak informacija o opasnosti aktivnih sastojaka i često neadekvatna zaštita na radu.

-pročitajte još: Bajer je sa Monsantom postigao cilj

Da li BASF i Bajer imaju dvostruke standarde za svoje pesticide pri njihovom plasiranju na tržište? Na upit DW, i u jednoj i u drugoj kompaniji odbacuju te optužbe.

Dirk Hartman, direktor odeljenja za zaštitu bilja za Afriku i Bliski istok u BASF, kaže da su sredstva za zaštitu bilja razvijena za „specifičnu regionalnu situaciju i kulturu“. To znači da se odobrenja razlikuju od zemlje do zemlje. Osim toga, kako dodaje, sve aktivne materije koje BASF koristi u svojim sredstvima za zaštitu useva odobrene su u najmanje jednoj zemlji Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).

Bajerov pogon u Južnoafričkoj Republici
Bajerov pogon u Južnoafričkoj RepubliciFoto: DW/D. Ehl

Holger Elfes, portparol odeljenja za uzgoj biljaka u Bajeru, takođe je na upit DW odgovorio da postoje različiti standardi i uslovi u različitim delovima sveta. Kao aktuelni primer navodi najezdu skakavaca u istočnoj Africi. Takve razlike trebalo bi da budu objašnjenje za to što Bajer u nekim zemljama prodaje proizvode za zaštitu useva koji na drugim mestima nisu odobreni. Poput BASF, i Bajer navodi da ima odobrenje u najmanje jednoj državi OECD..

Bio-pesticidi kao skuplja alternativa

Zilke Bolmor, direktorka firma za ekološko savetovanje „Eco-Trac Consulting“ iz Kenije, optužuje BASF i Bajer za dvostruke standarde – pa čak i uprkos činjenici da je u Africi legalno dozvoljeno plasiranje pesticida koji u EU nisu odobreni. Pre nekoliko godina njena firma uspela je da dokaže da se i u Keniji koriste takvi pesticidi.

Bolmorova navodi jedan od glavnih problema: u mnogim zemljama tržište pesticida potpuno je netransparentno. Ne postoji javno dostupna baza podataka o upotrebljenim pesticidima, a na mnogim mestima kriterijumi za autorizaciju jednostavno nisu dovoljno strogi.

Kako zaštititi male poljoprivrednike u Africi?
Kako zaštititi male poljoprivrednike u Africi?Foto: Getty Images/AFP/Y. Chiba

Zilke Bolmor zato zahteva da nemačka savezna vlada preduzem odgovarajuće mere: „Prema nemačkom Zakonu o zaštiti bilja, postoji mogućnost zabrane izvoza ukoliko je to potrebno u cilju zaštite ljudi, životinja i prirode.“ Takva zabrana već postoji u Francuskoj: proizvodnja, skladištenje i plasiranje pesticida na globalno tržište, koji nisu odobreni u EU, od 2018. je krivično delo.

Istovremeno, morale bi bolje da se razmotre i lokalne alternative, naglašava Bolmorova. Mnogi mali farmeri već su uspešno koristili prirodne supstance, poput čilija ili belog luka. Dostupni su i bio-pesticidi, ali su oni skuplji.

Jan Urhan iz Fondacije Roza Luksemburg takođe naglašava da bi poljoprivrednici upotrebu pesticida trebalo da svedu na najmanju moguću meru, kako bi se dugoročno očuvali ekološki temelji. U suprotnom, postoji rizik da poljoprivrednici postanu zavisni od korporacija, jer će morati da primenjuju sve više veštačkog đubriva, pesticida i hibrida. To je začarani krug koji bi na kraju mogao da se pretvori u dužničku klopku za poljoprivrednike.

Da li glifosat ubija pčele?

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android