1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

„Ostav“ za Lisabonski sporazum

30. jun 2009.

Ustavni sud Nemačke doneo je odluku koju posmatrači uglavnom smatraju najvažnijom u njegovoj 58-godišnjoj istoriji. Prihvaćene su tužbe da reformski Lisabonski sporazum EU nije u skladu sa ustavom.

https://p.dw.com/p/Ie2w
Pre nego što predsednik Nemačke bude stavio svoj potpis na Lisabonski ugovor, moraće da bude ojačane pozicije nemačkog parlamenta
Pre nego što predsednik Nemačke bude stavio svoj potpis na Lisabonski ugovor, moraće da bude ojačane pozicije nemačkog parlamentaFoto: AP

„U ime naroda!“, rekao je potpredsednik Ustavnog suda, Andreas Foskule:

„Pre stupanja na snagu zakonskih odredbi o nadležnostima Bundestaga i Bundesrata koje zahteva Ustav, dokument Savezne Republike Nemačke o ratifikaciji Lisabonskog ugovora ne sme biti predat.“

To znači da će, pre nego što zakon o prihvatanju Lisabonskog ugovora bude podnet predsedniku Horstu Keleru na potpisivanje, najpre morati da se ojačaju pozicije i nadležnosti nemačkog parlamenta. Dakle - zasad ništa od ratifikacije.

Poraz Štajnmajera i Šojblea

Lisabonski sporazum predviđa reforme EU i po pitanju njenog daljeg proširenja
Lisabonski sporazum predviđa reforme EU i po pitanju njenog daljeg proširenjaFoto: AP

Prema nekim odredbama Lisabonskog ugovora, koji zapravo nije zaseban ugovor, već je samo skup amandmana na Rimski i Šengenski ugovor, predsednik Saveta Evropske unije bio bi biran na 2,5 godine, a ne na šest meseci; zakoni bi bili donošeni uz učešće 55 odsto država EU sa 65 odsto stanovništva ove organizacije, a spoljna politika bi definitivno postala zajednička stvar. I u mnogim drugim oblastima, Evropska unija bi dobila veća prava, što, bez odgovarajućeg učvršćivanja pozicija nemačke zakonodavne vlasti nije prihvatljivo, prenele su sudije u Karlsrueu:

„Princip vladavina naroda kroz njegove predstavnike može biti povređen ukoliko se prava Bundestaga bitno smanje i tako dođe do gubitka supstance onog ustavnog organa koji je formiran po načelu slobodnih izbora jednakih za sve.“

To konkretno znači da je za podnosioce tužbi, između ostalog, bilo neprihvatljivo...

„... da Lisabonski ugovor ne predviđa da nemački parlament odobri odluku o angažovanju vojske – to su za nas bitni razlozi za odbacivanje ugovora“, kako je rekao šef Levičarske stranke i jedan od tužilaca Oskar Lafonten.

Ova odluka predstavlja poraz za branioce Lisabonskog ugovora pre sudom nemačke ministre spoljnih i unutrašnjih poslova Franka Valtera Štajnmajera i Volfganga Šojblea, ali znači i pritisak na Bundestag – jer je predviđeno da Lisabonski ugovor stupi na snagu najkasnije početkom 2010. Sudija Foskule rekao je da je Ustavni sud optimističan u pogledu prevazilaženja poslednjih prepreka pred ratifikacijom tog ugovora. Vanredna sednica nemačkog parlamenta mogla bi da bude održana već u avgustu.

Autor: Saša Bojić

Odgovorni urednik: Ivan Đerković