1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Otvaranje dosijea i politička higijena

14. april 2009.

I 20 godina posle sloma realnog socijalizma mnoga istočnoevropska društva nisu raščistila sa ostavštinom bivših tajnih službi i službi državne bezbednosti. Mreža evropskih institucija trebalo bi da raščisti sa legendama.

https://p.dw.com/p/HW6N
Rekonstrukcija dokumenata iz tajnih dosijea štazijaFoto: dpa

Tek u decembru prošle godine uspostavljena je međunarodna mreža institucija koje se bave zaostavštinom tajnih službi bivših komunističkih zemalja. Čak ni sve članice EU nisu u toj mreži – na primer, baltičke zemlje.

Nemačka se dobro organizovala

U poređenju sa dobro organizovanim nemačkim vlastima koje se bave dosijeima bivše istočnonemačke službe državne bezbednosti – štazi – situacija u pojedinim zemljama je različita i Hans Altendorf, direktor nemačkih vlasti, kaže: „U Poljskoj je tek krajem devedesetih godina osnovana slična služba. Neke zemlje su takve službe osnovale ranije, neke institucije uspostavljene su tek poslednjih godina. Dakle, šarolika slika“.

U Češkoj je tek prošle godine omogućen uvid u dosijee tajne službe. U Sloveniji ministar pravosuđa onemogućava rad malog instituta za istoriju koji pokušava da rasvetli prošlost. Stranka slovenačkog ministra pravosuđa nastala je iz omladinske komunističke organizacije i zato nije preterano zainteresovana za uvid javnosti u dosijee tajne službe. Nove elite ne strahuju samo u Sloveniji od onog što piše u dosijeima, kaže Altendorf: „To se često primećuje i prema mom mišljenju to je pravi razlog nekih političkih debata koje se vode o drugim temama“.

Ukidanje monopola bivših vlastodržaca

U Bugarskoj je nedavno omogućen uvid u dosijee tajnih službi i tako je raskrinkan niz kako bivših, tako i aktivnih političara. U Nemačkoj je obrada prošlosti bila jednostavnija nego u Sloveniji ili Bugarskoj, jer je bivša komunistička država nestala. Altendorf ukazuje na još jedan momenat: „Otvaranje dosijea suštinski je doprinos ukidanju monopola bivših vlastodržaca na informacije iz tih vremena“.

Mreža evropskih institucija koje se bave dosijeima tajnih službi trebalo bi da raščisti i sa mnogim legendama i glasinama, dodaje Altendorf:

„Neretko, pojedinci žele da opovrgnu neopravdane optužbe na njihov račun. Uvid u akte omogućava da se vidi da li su te optužbe zasnovane ili ne – i to je deo političke higijene“.

Saradnja na evropskom nivou je neophodna, jer su i bivše tajne službe sarađivale. Međutim, dosijei bivših sovjetskih službi, koji su pod kontrolom današnjih ruskih službi bezbednosti, i dalje su pod ključem.

Veoma komplikovana situacija je i na području bivše Jugoslavije. Posle višegodišnjeg građanskog rata obrada ostavštine bivših tajnih službi tek je u začetku.

Autor: Bernt Rigert / Nenad Briski

Odgovorni urednik: Dijana Roščić