1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
Kriminal

Pedofilski skandal potresa Nemačku

8. avgust 2018.

Slučaj iz Štaufena, gradića u blizini Frajburga, ovih dana šokira Nemačku. Majka i njen partner podvodili su desetogodišnjeg dečaka pedofilima i zlostavljali ga. Sada su pale sudske presude, ali društveni problem ostaje.

https://p.dw.com/p/32pVC
Ein Stoff-Teddy liegt auf dem Boden, Symbolfoto Kindheitstrauma und Gewalt Kindesmissbrauch in Deutschland
Foto: picture alliance/dpa

Berin T. (48) je osuđena na 12 godina i šest meseci zatvora, a njen životni partner Kristijan L. na 12 godina. Oni su seksualno zlostavljali i podvodili pedofilima desetogodišnjeg sina Berin T. Dečak je tokom najmanje dve godine bio žrtva teškog seksualnog zlostavljanja u 60 slučajeva; zlostavljali su ga kako majka i njen životni partner, tako i šest njihovih klijenata – pedofila, koji su u odvojenim procesima takođe osuđeni na višegodišnje zatvorske kazne. U pitanju je jedan od najtežih otkrivenih slučajeva pedofilskog kriminala u Nemačkoj.

U četiri od svih slučajeva kojima se bavio sud u Frajburgu žrtva nije bio sin Berin T, već trogodišnja (danas šestogodišnja) kćerka njihovih poznanika. Berin T. i Kristijan F. su tu devojčicu zlostavljali dok se nisu posvađali sa njenim roditeljima. Posle toga više nisu mogli da je vide i rešili su da zlostavljaju sina Berin T.

„Doprinos pravdi“

Sudije smatraju dokazanim da je par preko darkneta nudio osmogodišnjeg sina Berin T. zainteresovanim pedofilima u Nemačkoj i inostranstvu. Oni su dete – baš kao i njegova majka – zlostavljali na najgrublje načine, a to najčešće i snimali. Dokazni materijali u vidu video-dokumentacije o tom slučaju su istražitelje često dovodili do očaja. Jer vrlo retko se dešava da majka ne samo što podvodi svoje dete, već ga i sama brutalno seksualno zlostavlja.

Tokom suđenja Berin T. nije govorila i delovala je odsutno i nezainteresovano. Za razliku od nje, Kristijan F. je opširno opisivao razne detalje i sebe opisao kao „pokretačku snagu“ zlodela. Svoju bespogovornu saradnju sa sudom tokom ovog procesa je nazvao svojim „doprinosom pravdi“.

Sam je tražio da posle izdržavanja kazne ostane u izolaciji od javnosti koju sud može da naloži u slučajevima kada se optuženi smatraju potencijalno opasnim za svoju okolinu. Ta mera mu je i izrečena. U toj vrsti izolacije osuđenici nakon izdržane kazne imaju nešto bolje uslove nego u zatvoru, jer ona nije povezana sa delom zbog kojeg su osuđeni, već samo sa potrebom da se zaštiti okolina osuđenog.

Pedofil sa dosijeom

Kristijan F. je prvi put osuđen 2005, tada kao 26-godišnjak, zbog posedovanja foto i video materijala sa dečjom pornografijom. Dobio je godinu dana zatvora a sud mu je naložio da se zbog seksualnih sklonosti podvrgne psihoterapiji. Pred sudom je izrazio spremnost da to učini. Na tome je i ostalo. Sud mu nije izrekao meru izolacije nakon odsluženja kazne poručivši mu da je „zaslužio šansu“.

Godine 2010. je seksualno zlostavljao jednu 13-godišnju devojčicu. Osuđen je na četiri godine zatvora. Kada se u februaru 2014. ponovo našao na slobodi, važio je kao mogući ponovni počinilac krivičnih dela i zato mu je sud dozvolio da sa decom ili mladima ima kontakt samo u prisustvu bar jednog roditelja ili staratelja.

Deutschland Freiburg Urteil im Staufener Missbrauchsfall
Majka (levo) i njen partner (desno) osuđeni na zatvorske kazneFoto: picture-alliance/Dpa/P. Seeger

Posle toga su on i Berin T. postali par. Prema navodima državnog tužilaštva, on je 2015. počeo da seksualno zlostavlja sina svoje partnerke. Jedna njegova poznanica je za novine izjavila da su ga i sudski organi i porodica opominjali da ne sme da ostaje sam sa dečakom.

U avgustu 2016. on je podneo zahtev za ukidanje zabrane kontakta sa decom, koji mu nije ispunjen. I pored toga, mesec dana kasnije, sa Berin T. i njenim sinom se preselio u zajednički stan u gradiću Štaufenu blizu Frajburga.

U martu prošle godine Zavod za socijalno staranje o mladima je prvi put oduzeo dečaka Berin T. jer je jedan policajac obavestio tu ustanovu da Kristijan F. živi sa njom i njenim sinom. Nakon četiri nedelje provedene u porodici koju mu je dodelio Zavod, dečak je vraćen majci jer je ona uložila prigovor na tu meru.

Berin T. je od suda dobila instrukciju da zabrani Kristijanu F. pristup stanu. No, oni su nastavili zajednički život. Tek 10. septembra policija je dobila anonimnu dojavu da oni zlostavljaju dečaka – koji je posle toga definitivno predat Zavodu sa socijalno staranje o mladima. Kristijan F. i Berin T. su zatim uhapšeni. Posle toga su do novembra iste godine uhapšeni i „klijenti“ para, jedan Švajcarac, jedan Španac i dvojica Nemaca. Kasnije je uhapšeno još nekoliko osumnjičenih.

Prve reakcije

Na ovaj slučaj su – razumljivo – reagovali svi mediji, među kojima dominira stav da je višegodišnje zlostavljanje dečaka proces koji nije zaključen, jer će on čitavog života morati da se bori sa posledicama onoga što su mu učinili majka i očuh. Mnogi podsećaju da studije rađene širom Evrope pokazuju sličnu sliku – zlostavljanje dece u porodicama je vrlo rasprostranjeno.

Poseban akcenat se stavlja na činjenicu da je među glavnim seksualnim mučiteljima dečaka – njegova majka. Majka kao počiniteljka – to je u Nemačkoj do sada bila neka vrsta tabua ili mogućnost koja se ne uzima ozbiljno u razmatranje.

Deutschland Freiburg Urteil im Staufener Missbrauchsfall
U odvojenom procesu osuđen i jedan španski državljaninFoto: picture-alliance/dpa/P. Seeger

Povodom presude se oglasio i šef Nemačkog ureda za borbu protiv kriminala Holger Minh zatraživši da se u Nemačkoj uvede memorisanje podataka o komunikaciji svih građana. Minh tvrdi da njegova služba nije mogla da isprati 8.000 slučajeva razmene dečije pornografije jer je često jedini podatak o prestupnicima njihova IP adresa.

Mera koju on zahteva je zapravo doneta sredinom prošle godine, ali je Nemačka agencija za internet proglasila neobaveznom – nju ne primenjuje nijedan provajder elektronske komunikacije. Ona bi značila da se podaci o svakom telefonskom razgovoru, elektronskom pismu, tačnom vremenu komunikacije, njenom trajanju i učesnicima, pa i kretanju građana na internetu skladištili na period od najmanje šest meseci tokom kojih bi bili na raspolaganju policiji i istražnim organima.

Protivnici te mere smatraju da ona predstavlja ostvarenje predloga koji je još 2007. godine izneo tadašnji ministar unutrašnjih poslova Nemačke Volfgang Šojble. On je zatražio da se – tada u „antiterorističkoj borbi“ – ukine pretpostavka nevinosti i da se načelo svako je nevin dok se ne dokaže suprotno zameni načelom svako je sumnjiv dok se ne dokaže suprotno.

To bi u očima mnogih značilo da Nemačka postaje država nadzora i paušalno osumnjičenih građana, i samim tim država sa totalitarnim obeležjima.

Veliki broj komentatora ukazuje i da bi zločini možda mogli biti sprečeni da je zavod sa socijalno staranje o mladima bio budniji, kao i da je koordinacija između te ustanove, pravosuđa i policije bila bolja. Tako za mnoge komentatore zlostavljani dečak jeste žrtva svoje majke i njenog partnera, ali i sistemskih grešaka koje još uvek nisu uklonjene.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android