1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Perspektive na nemačkom tržištu rada i dugoročno dobre

Rolf Venkel2. maj 2007.

Broj nezaposlenih u Nemačkoj najmanji u poslednjih pet godina

https://p.dw.com/p/BAUk
Radnici na građevini
Radnici na građeviniFoto: AP

Konačno se privredni polet u Nemačkoj odvija po klasičnom modelu: najpre raste izvoz, onda investiraju preduzeća i konačno raste poverenje potrošača što se odražava na unutrašnju potražnju i tržište rada .Upravo su zbog ovih poslednjih prepreka , unutrašnje potražnje i tržišta rada , dosadašnji pokušaji propadali.Ali, sada instituti za istraživanje javljaju da je raspoloženje u privredi bolje nego ikada u poslednjih 16 godina.I što je još važnije: od 1980 godine, od kako se u Nemačkoj meri potrošačka klima , optimizam potrošača još nije bio tako velik kao sada.I u roku od jedne godine gotovo 900 000 ljudi je našlo posao.Za Klausa Cimermana , direktora Instituta za istraživanje budućnosti rada , u Bonu, do ovog uspeha nije došlo samo zahvaljujući dobroj konjukturi , već i reformama na tržištu rada:

"Uspesi na tržištu rada su iznenadjujući , tako rani i tako jaki . U normalnim fazama konjukture oni ne bi bili tako uspešni pa iz

toga može da se zaključi da reforme na tržištu rada koliko god one bile sporne u detalju, ipak imaju efekta."

Prema njegovom mišljenju princip reformi na tržištu rada može da se poboljša , ali sve u svemu pravac je ispravan, dodaje Cimerman. On i njegove kolege su u poslednje dve decenije uočavali jedno te isto- posle svakog konjukturnog cikljusa preostaje sve veći bazični broj nezaposlenih i to na duži vremenski period. U privrednom poletu ovaj fenomen je znak za cvetajuću privredu , u recesiji neosporan indikator za strukturne deficite na tržištu rada: potražnja poslodavaca i kvalifikacija zaposlenih nisu u skladu.

"I ovoga puta nezaposlenost se primarno smanjuje , kod kratkoročno nezaposlenih , ali ne i kod duže nezaposlenih.Uprkos tome postoje prvi znaci za to da nam polazi za rukom da iznadjemo šanse za ljude da dobiju posao...

Pa ipak , istraživačima tržišta rada nejveće brige pričinjavaju strukturni deficiti. Godišnji privredni učinak u nemačkoj bio je za osam milijardi evra niži, zato što nedostaje stručna radna snaga pa su neka radna mesta ostala prazna.U buduće će ovaj nedostatak stručne snage biti još veći , kaže Klaus Cimerman iz instituta za istraživanje rada:

"Znamo da će nam kroz 20 godina biti potrebno mnogo manje niže kvalifikovanih nego što će tada stajati na raspolaganju.Ali će nam zato biti potrebno još mnogo više kvalifikovane radne snage nego što ćemo imati, isto tako kroz 20 godina.

Preporuka politike zato bi mogla da glasi da treba više investirati u školovanje i privući više kvalifikovane radne snage iz inostranstva.Time bi se nemačkom tržištu rada dvostruko pomoglo , kaže Klaus Cimerman:

"Imigranti dobijaju time štop im se pružaju nove šanse u životu i zaradjuju više novca nego u svojoj zemlji , a mi bismo na taj način imali stabilniji socijalni sistem i više ljudi koji popunjavaju praznine na tržištu rada i ispravljaju naše demografske promene," ističe Cimerman.