1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Plan u koji malo ko veruje

Saša Bojić21. mart 2016.

Novi „plan Evropske unije i Turske“ o izbeglicama niti je dobar, niti će imati efekta, smatraju mnogi – a posebno oni koji su posebno pogođeni problemima sa migrantima.

https://p.dw.com/p/1IGpQ
Brüssel EU-Gipfel - Davutoglu & Hollande
Foto: Reuters/F. Lenoir

„Evropska unija je pred najvećim logističkim zadatkom u svojoj istoriji", prenosi dnevnik Frankfurter algemajne zontagscajtung: „Plan dogovoren sa Turskom za prevladavanje izbegličke krize stupio je na snagu. Svi migranti koji od sada budu preko Egejskog mora stigli do Grčke, biće vraćeni u Tursku – posle brzog postupka pravne provere. Komisija EU je napravila plan u koji ovaj list ima uvid. Prema tom planu, vraćanje bi trebalo da počne već za dve nedelje. Paralelno bi Sirijci trebalo da direktno iz Turske budu premeštani u Evropsku uniju po sistemu „1 za 1“. U Atini i Ankari bi dotle trebalo da budu promenjeni zakoni i pripremljene nove strukture. Države-članice, organi i EU i Grčka bi trebalo da mobilišu više od 4.000 službenika. Zato je predsednik Evropske komisije Junker posle samita rekao da je reč o „herkulovskom zadatku“.

„Grčka armija je u subotu počela da oko 6.000 migranata sa ostrva u istočnom delu Egejskog mora prebacuje na kontinentalni deo svoje teritorije. Tako bi trebalo napraviti mesta za pridošlice koje potpadaju pod novi mehanizam. Osim toga, Turska je insistirala na povlačenju oštre crte: svi migranti koji sada stignu do grčkih ostrva, moraju tamo biti i „obrađeni“. Oni koji ne podnesu zahtev za azil u Grčkoj, biće samo registrovani i vraćeni u Tursku. Zahtevi će biti obrađivani u ubrzanom postupku. Pri tome će izgleda da ostanu u Grčkoj imati samo osobe čija bezbednost u Turskoj ne može da se garantuje. To se odnosi posebno na Kurde iz Turske, Sirije i Iraka.“

„Logistički izazov je ogroman. Tako 200 grčkih službenika koji obrađuju zahteve za azil mogu da obrade samo sto zahteva na dan. Zemlje-članice bi zato trebalo da na ostrva pošalju još 400 službenika i 400 prevodilaca. Odgovarajuće komisije moraju dobiti zakonski osnov za rad. Za to je predviđeno 300 sudija, koje će obučavati 30 sudija iz zemalja Evropske unije. Za vraćanje migranata će biti zaduženo ukupno 2.300 ljudi, a potrebno je obezbediti i osam putničkih brodova […] Paralelno sa vraćanjem migranata, zemlje članice bi od početka aprila trebalo da počnu sa preuzimanjem Sirijaca direktno iz Turske. Na raspolaganju je maksimalno 72.000 mesta. Interno se smatra da će biti dovoljna i polovina tog broja. Talas izbeglica će biti prekinut čim se opasna plovidba Egejskim morem ispostavi kao bezizgledna.“

Dil sa Turskom se ne sviđa mnogim građanima EU, kako prenosi ekonomski portal Dojče virtšafts nahrihten: „U mnogim evropskim gradovima, hiljade ljudi su demonstrirale protiv izbegličke politike EU. Demonstracije za politiku otvorenih granica održane su, između ostalog, u Londonu, Atini, Beču, Barseloni, Amsterdamu, kao i u više švajcarskih gradova.“

List Berliner cajtung piše da su „u nedelju (20.3.) u ranim jutarnjim satima dva gumena čamca prepuna ljudi stigla do istočne obale Lezbosa. Mnogi drugi migranti su još iste noći spaseni na otvorenom moru. Samo je na brod 'Minden' Nemačkog društva za spasavanje brodolomnika sa jednog gumenog čamca prešlo 77 ljudi. Spasavanje na Lezbosu je sada već dobro organizovano, baš kao i smeštaj ljudi na ostrvu. Ali, sada počinje da važi evropsko-turski pakt, a on će sve okrenuti tumbe.“

„Spiros Galinos, gradonačelnik Lezbosa, primio je već sve moguće goste: Martina Šulca, predsednika Evropskog parlamenta; Dimitrisa Avramopulosa, komesara EU za migraciju; čak je i Anđelina Džoli bila na Lezbosu kao ambasadorka UN. Ali, Galinosa niko nije slušao. On sada razmišlja o smislu i besmislu pakta o izbeglicama: Da rezimiram: i dalje puštamo ljude da putuju morem, da bismo ih onda vraćali? A šverceri ljudi će i dalje da se bogate?“ Za nekoga ko je ranije tražio da izbeglice budu registrovane još u Turskoj, da ljudi uopšte ne bi polazili na opasnu plovidbu i da bi posao krijumčara bio osujećen, sve ovo je potpuno nerazumljivo.“

List Landescajtung smatra da je „pomanjkanje solidarnosti u Evropi pomoglo Turskoj. Ankara će dobro naplatiti pakt o izbeglicama. A još ni izdaleka nije sigurno da će taj pakt uopšte imati efekta. Sigurno je jedino da će Grčkoj ponovo biti potrebna pomoć. Ta zemlja treba da registruje izbeglice i ponovo ih vraća u Tursku, to jest, u zemlju koja je sve samo ne sigurna.“