1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Plastika pluta Sredozemnim morem

3. mart 2011.

500 tona plastičnog otpada pluta Sredozemnim morem. Otpad potiče od brodova, dolazi rekama… Veliki zagađivač je oblast španske Almerije. Tamo je razvijena poljoprivreda, ima mnogo plastenika, a plastika ide u more.

https://p.dw.com/p/R61c
Plastika se u moru usitni, ali uvek predstavlja opasnost
Plastika se u moru usitni, ali uvek predstavlja opasnostFoto: DW

Ribar Enriko iz andaluzijskog mesta Andra često uspeva da ulovi hobotnicu. Ali uvek se u njegove mreže zapetlja i neželjeni ulov – plastično đubre. „Nalazimo mnogo plastike – kese i svašta drugo. Kada pada kiša veliku količinu otpada u more donose potoci. To smeće nalazimo kada su veliki talasi.“

Sve se odigrava u području Almerije, u Moru plastike (Mar de plastiko) kako ga nazivaju zbog velikog broja plastenika.

Vlasti zagađivanje smatraju „kolateralnom štetom“

Mrtva kornjača pronađena na obali Španije
Mrtva kornjača pronađena na obali ŠpanijeFoto: DW

Plastika je ovde svuda, pa i na plažama. Pako Toledano i njegovi prijatelji iz udruženja za zaštitu prirode „Ekolozi“ u akciji već godinama se bave problemom. Veliki deo plastičnih folija kojima su pokriveni plastenici završava kao smeće na plažama odakle stiže u more gde se raspada na sićušne čestice.

„To je skandal i, pre svega, veliki rizik za ljudsko zdravlje“, kaže Toledano. Plastično smeće nije opasnost samo za ljude, nego i za životinje. Recimo za kornjače. Mrtvi primerci se svakodnevno mogu pronaći na obali „Kornjača je po pravilu oportunista. Ona zine i guta sve na šta naiđe. Dakle, vrlo je verovatno da je u moru progutala plastični otpad koji je zapušio probavni trakt. To brzo dovodi do smrti“, priča Toledano.

Tako plastični otpad ostavlja i teže posledice od prljanja životne sredine. Krivce je teško naći i ni u kom slučaju nisu spremni da stanu pred kameru. Među njima su poljoprivrednici koji i pale plastične folije.

Lokalne vlasti u Almeriji zataškavaju problem. Huan Deus Deus iz Ministarstva poljoprivrede tako kaže: „Kolateralne štete ima u svim delatnostima. Nema sumnje da uprava i poljoprivrednici, kojima je stalo do ugleda, izbegavaju tako nešto.“

Plastiku treba reciklirati

Plastika se lako reciklira
Plastika se lako recikliraFoto: Fotolia/paul prescott

Najkasnije nakon tri godine potrebno je promeniti folije na plastenicima. Poljoprivrednici mogu besplatno da recikliraju stare folije. Oni koji to čine, kao Huan Lopez, besni su zbog postupaka drugih koji na loš glas dovode celu branšu. „Godinama gledam kako naokolo leži plastika. Pitao sam se zašto se ona ne reciklira? Zašto se samo tako baca? Ali, to nije bilo moguće. Sada, hvala Bogu, jeste“, kaže Lopez.

Huan Lopez ima gosta. Poljoprivredni tehničar Dijego Valera istražuje alternativne materijale. Staklene tople bašte bile bi preskupe, a ne bi ni odgovarale ovdašnjim uslovima. Zato naučnici rade na novim plastičnim folijama. „Spoljni sloj ima više dodatnih materija koje štite od ultravioletnog zračenja sunca. To je dobro za životnu sredinu i za proizvođača, jer folija duže traje“, kaže Valera sa univerziteta Almerija.

Međutim, folije sa zapuštenih plastenika i dalje ugrožavaju životnu sredinu, jer ih vetar nosi u more ili se ilegalno bacaju na plaže. Crne ovce među poljoprivrednicima samo su deo problema, što zna i ribar Enrike. On kaže da svako mora da doprinese zaštiti sredine – i meštani i turisti. Siguran je da će biti promena na bolje: „Verujem da će biti bolje i da ćemo se odgovornije odnositi prema životnoj sredini. Nadajmo se da će biti tako.“

Ribari žive od čiste vode. Sve dok je samo kopno plastično more zbog bezbrojnih plastenika za njih je svet u redu. Ali, ako još plastike stigne u more njihova egzistencija biće ugrožena.

Autori: Norman Štrigel / Nenad Briski

Odg. urednik: Nemanja Rujević