1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Poboljšano stanje ljudskih prava u Srbiji

Beograd, Ivica Petrović 10. decembar 2008.

Danas je Međunarodni dan ljudskih prava i sve je manje primedbi na stanje ljudskih prava u Srbiji. Nema kršenja osnovnih ljudskih prava ali postoji problem nereformisane policije i neobučene državne administracije.

https://p.dw.com/p/GCn8
Logo Amnesti internešnela (2002.)
Logo Amnesti internešnela (2002.)

Srbija možda po prvi put dobija komplimente za stanje ljudskih prava, i to upravo od onih koji se godinama vide kao dežurni kritičari stanja u srpskom društvu. Aktivisti organizacija za zaštitu ljudskih prava tako ističu da je situacija daleko bolja nego pre deset godina.

Najznačajnije je da nema kršenja osnovnih ljudskih prava, navodi za Dojče vele Ivan Kuzminović, izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji:

„Ako me pitate kako se u Srbiji danas krše ljudska prava ona se krše od strane nekih pojedinaca i manjih grupa, manje ili više organizovano. Ali, ono što je suština jeste da država više aktivno ne učestvuje u tome, što je ogromna promena, i država dakle danas u suštini jeste neko kome možete da se obratite da takve vrste incidenata spreče“.

Smanjen broj „etničkih incidenata“

To, naravno, ne znači da je Srbija potpuno na imuna na probleme i negativne pojave kada je reč o korpusu ljudskih prava. Smanjen je broj takozvanih ’etničkih incidenata’, i ta pojava beleži pad, ali su zabeležene aktivnosti desničarskih organizacija. Širenje netrpeljivosti i napadi na nevladin sektor, samo su neki od pojavnih oblika njihovih aktivnosti. Odgovor države je po rečima Kuzminovića neadekvatan:

„Dakle, dokle god budete imali institucije policije, sudstva, koje nisu sposobne jer nisu edukovane, jer nisu prošle kroz reformu da se bave zaštitom ljudskih prava, mi ćemo i dalje imati s vremena na vreme vrlo ozbiljne incidente. U njima država možda neće direktno učestvovati, ali će neki činovnici države zažmuriti na jednu stranu pred nekim vrlo ozbiljnim stvarima, ili neće biti sposobni da isteraju neke stvari do kraja“.

Etnička distanca bi se takođe mogla ubrojiti u negativne pojave, i njene žrtve su uglavnom Romi. Tu se državi zamera da razvlači probleme unedogled, što za posledicu ima sporo integrisanje romske populacije u društvo. Građansko društvo kao problem vidi i suočavanje sa prošlošću. Grupa nevladinih organizacija je stoga povodom Međunarodnog dana ljudskih prava uputila apel vlastima da pokrene javnu raspravu o suočavanju sa zločinima i teškim kršenjem ljudskih prava u bliskoj prošlosti.