1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Političare biramo i po njihovom izgledu

Ines Ajzele
11. januar 2018.

Izgled kandidata na parlamentarnim izborima koji su u septembru 2017. održanim u Nemačkoj, bio je, čini se, mnogo važniji nego pre. To pokazuje i najnovija studija Univeziteta u Diseldorfu.

https://p.dw.com/p/2qfcr
Sara Vagenkneht (Levica), Kristijan Lindner (FDP) i Elis Vajdel (AfD)

DW: Vi ste na Univerzitetu u Diseldorfu, u okviru studije pod nazivom „Birati lepe ili birati lepotu“, merili atraktivnost kandidata na prošlogodišnjim izborima za nemački parlament i to poredili sa ishodom izbora. Da li dobar izgled povećava šanse na izborima?

Lena Maš: Da, uočili smo pozitivan efekat atraktivnosti na procenat direktnih glasova koje je dobio neki kandidat na izborima. Atraktivniji kandidat u proseku dobija pet odsto više glasova birača u odnosu na neatraktivnog političara. Ako su kandidati u izbornom krugu atraktivniji, onda je i izlaznost na izbore veća.

- pročitajte još: Mladost kao mana u nemačkoj politici

Ipak, koji su drugi faktori zbog kojih glasači biraju određene kandidate. Da li je atraktivnost važnija od njegovog političkog programa?

Merili smo i druge karakteristike političara. Na primer, da li ima doktorsku titulu ili migranstko poreklo, kojeg je pola l da li je već bio poslanik u Bundestagu. U odnosu na te lične faktore, fizički izgled kandidata je na drugom mestu. Veći uticaj na uspeh nekog direktnog kandidata imala je samo njegova popularnost u javnosti. Stranačku pripadnost i ono za šta se ta stranka zalaže nismo uvrstili u naš model kao lične faktore kandidata. To pre svega, kao i ranije, ima važnu ulogu.

Lena Masch, wiss. Mitarbeiterin der Heinrich Heine Universität Düsseldorf
Lena Maš: Atraktivniji kandidat u proseku dobija pet odsto više glasova birača u odnosu na neatraktivnog političaraFoto: privat

Sve vreme govorimo o atraktivnosti. Kako ste uopšte definisali koji kandidat je atraktivan, a koji nije?

U istraživanje atraktivnosti uzimamo u obzir da u društvu takođe postoje kriterijumi o tome da li je neko atraktivan ili nije. Svih 1.779 direktnih kandidata na nemačkim izborima ocenjivano je ocenama od „0“, dakle veoma neatraktivan, do „6“, veoma atraktivan. Najatraktivniji kandidat je Kristijan Lindner (FDP). Da je tako potvrđuju dobri rezultati FDP, čija je predizborna kampanja bila prilagođena Lindneru.

Kako je moguće da birači političku odluku donose na osnovu izgleda kandidata?

Što su politika i svet složeniji, to je veća verovatnoća da će se birači orijentisati po jednostavnim faktorima, onima koji su vidljivi. Oni dakle ocenjuju kandidata na osnovu onoga kako ga vide, iako je to površno. Ako neko deluje zdravo i atraktivno, i ako je u dobroj formi, onda mu birači očigledno više veruju. Za birače je manje kompetentna ona osoba koja deluje neuredno i koja je ružna. Sve to je nesvesan proces.

Da li je i u prošlosti uspeh kandidata bio vezan za njihov izgled ili je to nešto novo?

Profesor Rozar koji je rukovodio ovom studijom, slična istraživanja sprovodi od parlamentarnih izbora održanih 2002. godine. U poređenju s prethodnim godinama, atraktivnost na izborima 2017. godine imala je veliki uticaj. Ne može se sa sigurnošću reći da li je to samo trenutno ili je reč o trendu. Međutim, sigurno je da mi sada živimo u vizuelnom dobu, u vreme kada spoljni izgled igra veliku ulogu. Trenutno smo i u dobu u kojem su predizborne kampanje političkih stranaka polarizovane. Profili stranaka nisu više selektivni, kao pre nekoliko decenija, kao npr. kada su se Zeleni samo zalagali za zaštitu životne sredine.

- pročitajte još: Kancelarka je skoro potrošila kredit

Odavno je poznato da spoljni izgled kod donošenja odluka igra važnu ulogu. Jedan od primera je i to da atraktivnija deca dobijaju bolje ocene u školi. Šta prema tome društvo može da uradi sa rezultatima vašeg rada?

Ne želimo da dajemo konkretne preporuke, već u najmanju ruku želimo da se u javnosti formira svest po tom pitanju. Političari bi trebalo da znaju da njihov izgled igra ulogu. A biračima, koji često misle da donose racionalne odluke, trebalo bi da bude jasno da se podsvesno rukovode nekim drugim stvarima.

Lena Maš je stručna saradnica na Institutu za sociologiju na Univerzitetu Hajnrih Hajne u Diseldorfu.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android