1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Posle samita ostaju domaći problemi

16. maj 2018.

Sofija je pod reflektorima medija zbog samita EU i Zapadnog Balkana. Inicijativa Bugarske posvećena susedstvu nailazi na pohvale širom Evrope kao i podršku bugarskih građana. No ovi potonji ukazuju na domaće probleme.

https://p.dw.com/p/2xk8E
Foto: DW/R. Breuer

Zastave Bugarske i Evropske unije vijore na svakom ćošku, muzika trešti, parkovi Sofije mirišu na sveže pokošenu travu. Pod motom „Evropa pleše“, grad organizuje proslavu u centru, jednu od mnogih ovih dana. To je deo štimunga pred samit Evropske unije i Zapadnog Balkana koji počinje u četvrtak (17. maja). To je vrhunac bugarskog predsedavanja Uniji, a za premijera Bojka Borisova najveća moguća bina.

Za mnoge ljude u Bugarskoj u pitanju je još jedan šou njihovih političkih predstavnika uz mnogo glamura i mala konkretna očekivanja, barem kada je reč o bugarskim problemima. No što se tiče napora Sofije da pogura države Zapadnog Balkana ka članstvu u EU, tu postoji podrška kako građana Bugarske, tako i Brisela.

Podrška inicijativi Sofije

Bugarska je ovo polugođe, u kojem predsedava Uniji, počela uz moto „Jedinstvo čini jakim“ i tu se nije mislilo samo na poljuljanu koheziju članica EU, već i na potrebu integracije susedstva u EU. Čini se da se poruka probila do najvažnijih ušiju u Briselu. Stupajući na funkciju šefa Evropske komisije, Žan-Klod Junker je 2014. proglasio svojevrsni embargo na proširenje EU u skorije vreme, a sada je upravo on taj koji pruža jaku podršku zvaničnoj Sofiji.

- pročitajte još: 

- Svi se trude oko Makedonije

- Balkan se ne sme ostaviti svojim svađama

- Nemci protiv proširenja EU

U Strategiji za Zapadni Balkan je pomenuta 2025. godina kao vreme mogućeg pristupanja Srbije i Crne Gore – doduše uz kasnije ograde da je reč o orijentacionom ili čak motivacionom datumu. Crna Gora je otvorila 33, a Srbija 12 od 35 poglavlja. Pristupni pregovori sa Makedonijom i Albanijom konačno će početi ovoga leta.

Građani Sofije sa kojima je razgovarao DW uglavnom pozdravljaju politiku Bugarske prema balkanskom susedstvu. „Dosta smo se tokom istorije međusobno borili, vreme je da se ujedinimo i vučemo na istu stranu. Mislim da će Evropi ići dobro ako na Balkanu vlada mir“, kaže Petar Kremenski (33).

Borisov u problemu

Sa druge strane je bugarska Vlada suočena sa kritikama zbog prilika u sopstvenoj zemlji. Istraživačka novinarka Katja Ilijeva kaže da demonstrativna otvorenost prema evropskoj ideji ne odgovara situaciji u zemlji. Reporteri bez granica, podseća, stavljaju Bugarsku tek na 111. mesto prema slobodi medija. „Vladajući su slepi i gluvi za ove kritike. Svi ovakvi samiti služe medijskoj kampanji u njihovom interesu“, kritikuje Ilijeva u razgovoru za DW.

Predsedavanje EU je u velikoj meri odredilo ponašanje vlasti tokom prethodnih meseci. Kada Bugarska završi predsedavanje 30. juna, kada se međunarodni gosti prorede, a kamere globalnih medija presele drugde, mnogi Bugari se nadaju da će se vlast konačno posvetiti domaćim problemima, od korupcije do siromaštva.

To bi moglo da bude neprijatno po Bojka Borisova. Njegova koalicija je u međusobnim zađevicama, gotovo svakodnevno traju prozivke Borisova i predsednika Rumena Radeva, a opozicioni socijalisti traže ostavku Vlade. U Sofiji će narednih dana biti užurbano zbog evropskog samita, a onda će doći vrelo političko leto.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android