1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Predsednik se vratio, pitanja su ostala

20. decembar 2011.

Šestog decembra, pakistanski predsednik Asif Zardari, iznenadno je otišao u Dubai, što je dalo povoda raznim spekulacijama. Govorilo se da je tamo bio na lečenju, ali i da je želeo da izbegne – državni udar.

https://p.dw.com/p/13VzC
Pakistanski predsednik Asif Zardari
Pakistanski predsednik Asif ZardariFoto: AP

Odlazi li ili ne odlazi? Pakistanski predsednik je dve nedelje bio u Dubaiju. Asif Zardari je zvanično bio kod lekara, i posle uspešnog medicinskog tretmana se vartio kući gde mora da se odmara. I dalje niko ne zna šta muči predsednika. „Moraćemo da pričekamo i vidimo hoće li Zardari podneti ostavku. Ni političko vođstvo ni vojska ne smeju sebi da dozvole da dalje destabilizuju državu“, kaže pakistanski naučnik Muhamed Amir Rana – on nije jedini koji želi da se odmah prestane sa spekulacijama: „Do sada su svi polazili od pretpostavke da Zardari ima dobar odnos sa armijom. Ali, iznenada se pojavio anonimni dopis koji je sve promenio. Videćemo ko će na kraju od njega imati najviše koristi. Ali, jasno je ko trpi najveću štetu zbog ove krize: država i narod."

Misteriozni anonimni dopis… Pakistanski mediji već nedeljama ne prestaju da se bave tom temom. Prema njihovim izveštajima, pakistanski ambasador u Vašingtonu je angažovao osobu koja je šefu američkog generalštaba Majku Malenu doturila anonimno pismo. U tom pismu se navodno od SAD traži da spreči pakistansku vojsku da izvede puč. Pomenuta osoba je, međutim, obznanila sadržaj pisma i time izazvala političku lavinu. I pored svih demantija, pakistanski ambasador u Vašingtonu morao je da ode sa funkcije, a u samom Pakistanu čitavim slučajem se sada bavi i najviši državni sud. Pretpostavke i nagađanja se množe. Da nije to predsednik Zardari sam anonimno zatražio pomoć Vašingtona? Da li se zbog toga sklonio u Dubai? I zašto se onda vratio? Muhamed Rana pokušava da sledi ono malo činjenica kojima javnost za sada raspolaže: „Prema ustavu, predsednik je iznad vojske, ali u realnosti je situacija mnogo kompleksnija. Niko ne može da predvidi na šta će ovo izaći."

Zardari se ne izjašnjava

Ko politički vodi zemlju? Nuklearna sila Pakistan privredno ne stoji dobro, narod je nesiguran, islamistički talasi se šire državom. Srdžba prema Zapadu je veća nego ikada otkako je NATO krajem novembra u vazdušnom napadu ubio 24 pakistanska vojnika. Mnogi traže osvetu. “Putevi iz Pakistana za Avganistan kojima se NATO služi za snabdevanje vojske treba da ostanu zauvek zatvoreni“, kaže jedan demonstrant, i dodaje: „predsednik Zardari bi trebalo da objavi sveti rat. Mi, hrabri ljudi Pakistana, ne bojimo se bombi." I zaista, Pakistan je zatvorio pomenute puteve. Američka vojska je morala da napusti i jednu vojnu bazu. Islamabad u znak protesta nije želeo da učestvuje ni na međunarodnoj konferenciji o Avganistanu održanoj u Bonu. S druge strane, zapad optužuje Pakistan da igra dvostruku igru i da pomaže lokalnim talibanima. SAD su zamrzle 700 miliona dolara pomoći Avganistanu da bi izvršile pritisak na Islamabad. A predsednik? On i dalje - ćuti.

Beleška o spornom predsedniku

Asif Ali Zardari potiče iz imućne porodice, poslovno aktivne u građevinskom sektoru i proizvodnji cementa. Udovac ubijene predsednice Benazir Buto, nema sasvim čistu političku prošlost: između 1997. i 2004. bio je pritvoren na osnovu više optužnica, za korupciju - ali i za ubistvo. 2004. je priznao da u Engleskoj poseduje zemljište u vrednosti od 4,35 miliona funti, a pakistanske vlasti su ga optuživale da je taj posed stekao uz pomoć korupcije. Zbog toga su pred Visokim sudom Engleske i Velsa još uvek u toku sudski procesi protiv Zardarija. U Švajcarskoj je optužen za pranje novca – iako tamo protiv njega nije pokrenut sudski postupak, jedno vreme su mu tamo bili blokirani bankovni računi sa 13,7 miliona dolara. Zardari je član američkog „Rotari“ kluba koji svoje članstvo obavezuje na delanje u skladu sa najvišim moralnim principima.

Autori: Sandra Petersman, Nju Delhi (NDR) / Saša Bojić
Odgovorni urednik: Ivan Đerković