1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Prekretnica u svetskoj istoriji

10. septembar 2016.

Jedanaesti septembar 2001. bio je prekretnica – za bezbednost, ograničavanje privatne sfere, rezove u oblasti ljudskih prava. Tog dana borba protiv terorizma označila je početak novog stoleća, ocenjuje Miodrag Šorić.

https://p.dw.com/p/1JzJV
USA Terror New York Anschläge World Trade Center 9/11 2001
Foto: AP/dapd/Chao Soi Cheong

Nakon pada Berlinskog zida, Zapad je napravio pauzu. Renomirani politikolog Fransis Fukujama proglasio je tada svojevrsni „kraj istorije“ a političari su govorili o „mirovnoj dividendi“. Amerika je sebi na grudi prikačila medalju „hiper-sile“. Bivšim neprijateljima otvorena su vrata za ulazak u zapadne klubove, pod uslovom da se pridržavaju pravila igre. Ako se nisu pridržavali pravila, bivali su potisnuti ili zaobiđeni.

Nakon okončanja hladnog rata Sjedinjenim Državama je nedostajala volja da oblikuju svet n način na koji je ta zemlja to uradila nakon Drugog svetskog rata. Amerika je tada, osnivanjem NATO, Ujedinjenih nacija, Svetske banke ili MMF-a, stvorila strukture novog uređenja sveta. Ali devedesetih godina se to nije moglo videti. Bil Klinton je ostao provincijski političar – čak i nakon preseljenja iz Arkanzasa u Belu kuću. On nije uveo nikakve nove bezbednosne strukture na severnoj zemljinoj polulopti, nikakvo efikasno suzbijanje siromaštva na jugu; jedva da je nešto uradio po pitanju zaštite klime, a nije ostavio iza sebe ni trajni mir na Bliskom istoku.

Napad iz čistog mira

Napadi 11. septembra bili su prvi napadi na američkom tlu od Perl Harbura: iz čista mira – kako u doslovnom, tako i prenesenom značenju. Mnoge Amerikance je taj udarac sudbine dočekao nepripremljene i nesigurne. To je i do danas tako. Ili, kako je to bivši direktor CIA formulisao za DW: „Borba protiv terora trajaće generacijama“.

Soric Miodrag Kommentarbild App

U danima nakon 11. septembra 2001. niko nije imao takav uvid u stvari. Tada je glavna stvar bila sprečiti da svet uđe u recesiju. Centralne banke preplavile su tržište gotovim novcem. Najpre su imale uspjeha, jer nije došlo do kraha berzi, ali nakon nekoliko godina ni banke, ni klijenti nisu znali kuda s jeftinim novcem. Svako u SAD ko je znao da speluje svoje ime, dobio je kredit i kupio sebi neku nekretninu na Floridi ili negde drugde, što inače sebi nije mogao da priušti.

Vašington je 2008. bio prisiljen da štampa još više novca. SAD su se sve više zaduživale. Evropljani, Japanci i drugi počeli su da oponašaju Amerikance. Sve do danas traje svojevrsna trka – „Olimpijada“ u štampanju novca. Istovremeno, u SAD se osipa srednja klasa, njihov standard opada. Plan Osame bin Ladena kao da se ostvaruje. Smrtni neprijatelj i notorni terorista želeo je da finansijski slomi SAD.

Predsednik Obama je naučio iz grešaka svog prethodnika. On je američke trupe, ili odmah i kompletno povukao, ili veoma smanjio. Zbog čega bi Amerika trebalo da investira novac u ratove koje ne može da dobije? Ali čak i nakon povlačenja iz Iraka, ta avantura američke poreske platiše košta na stotine milijardi. Svako naduvavanje bezbednosnog aparata dovodi do povećanja socijalnih izdataka – zdravstvenog osiguranja ili penzija za bivše vojnike. SAD će morati da se s tim finansijskim izdacima nose decenijama.

Novca za obnovu infrastrukture nema

Dok se zbog navodne bezbednosti koja se brani na udaljenosti od nekoliko hiljada kilometara, bacaju milijarde, na svakom uglu fali novac za obrazovanje ili modernizaciju zastarele ili propale infrastrukture. Zvanična stopa nezaposlenosti od pet odsto krije koliko mnogo ljudi je odustalo od traženja posla. Politički lovci u mutnom koriste predsedničku izbornu kampanju da bi ponudili navodna rešenja. Vašingtonska politička garnitura nije sposobna ni voljna za kompromis. U knjižarama se masovno prodaju knjige koje predviđaju propast Amerike sa naslovima poput: „Amerika, svetska sila, koja se precenila“.

Predviđati budućnost nije baš ozbiljno, ali svima je jasno kakva je prekretnica bio 11. septembar – za bezbednost nas, za ograničavanje privatne sfere, za rezove u oblasti ljudskih prava ili međunarodnog prava.

Događaj poznat pod imenom „9/11“ bio je više od istorijskog upiranja prstom. To je mnogo više dan kada je borba protiv terorizma označila početak novog stoleća.