1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Prijatelj koji špijunira

Žanet Zajfert / ard / dr10. jul 2014.

Nemačko-američka špijunska afera dobija sve veće dimenzije. Sada je navodno i jedan saradnik u Ministarstvu odbrane u Berlinu „radio“ za SAD. Nemci se osećaju prevareno, govore o poljuljanom prijateljstvu.

https://p.dw.com/p/1CZEY
Symbolbild BND und NSA Spionageaffäre
Foto: imago

Savezno tužilaštvo Nemačke saopštilo je da postoji sumnja da je jedna osoba koja radi za Ministarstvo odbrane u Berlinu – tajni agent Amerikanaca. Izvršen je pretres kancelarije i stana osumnjičenog, ali za sada niko nije uhapšen. „Još je nejasno šta se iza toga krije“, rekla je ministarka odbrane Ursula fon der Lajen za Berliner cajtung. Sudeći po izveštajima medija, osumnjičeni je bio referent u odeljenju za politiku, tačnije za saradnju u oblasti naoružanja. On je učestvovao u pripremanju bezbednosno-političkih smernica ministarstva odbrane Nemačke.

Prošle nedelje je uhapšen jedan radnik nemačke spoljne obaveštajne službe BND za kojeg se sumnja da je dupli agent američke CIA. On je priznao da je pre dve godine američkim tajnim službama nudio svoje usluge, te da je za 25.000 evra Amerikancima isporučio više od 200 dokumenata. Ova dva slučaja navodno nisu ni u kakvoj vezi.

Američka administracija se nije oglasila povodom ovih najnovijih optužbi u vezi sa špijuniranjem. Portparolka Ambasador SAD Džon B. Emerson je po drugi put u roku od samo nekoliko dana bio na razgovoru u ministarstvu spoljnih poslova Nemačke. Navodno je ovaj put sam tražio razgovor.

FIFA Fußball WM 2014 Deutschland USA
Na SP u Brazilu Nemci su pobedili "prijatelje" 1:0Foto: Getty Images

Kako pritisnuti SAD?

U Berlinu vlada veliko ogorčenje zbog najnovijeg razvoja u vezi sa špijuniranjem SAD u Nemačkoj. Mnogi traže da Nemačka samouverenije nastupa u odnosima sa Velikim bratom – i to ne samo u oblasti tajnih službi. Među njima je i Hans-Jirgen Pule, politikolog sa univerziteta u Frankfurtu: „Već duže vreme mi smeta to što samo prave šou za javnost, umesto da se odgovorni na obe strane zaista uhvate u koštac. Trebalo je još mnogo ranije reći – ako se američke diplomate uhvate kako podržavaju špijuniranje, onda moraju da napuste Nemačku. Uostalom, takve izbacuju i sami Amerikanci.“

Prilika za samouveren nastup Nemačke bi mogla da se pruži na pregovorima o Sporazumu o slobodnoj trgovini između EU i SAD. Pule kaže da je taj sporazum ionako sporan, iz drugih razloga. Jedna od poluga pritiska može da bude pretnja da se obori sporni Safe Harbour (bezbedna luka) sporazum između Evropske komisije i vlade SAD, kojim se omogućava legalan transfer ličnih podataka iz Evrope u Sjedinjene Države.

Izdavač i publicista Jakob Augštajn međutim ne veruje da bi ove diplomatske trzavice mogle da navedu Nemce da radikalno preispitaju svoj odnos sa SAD. On takođe misli da nije poželjno da se izvrši pritisak preko sporazuma o slobodnoj trgovini: „Ako komarac gura slona, to je za komarca bolnije nego za slona.“

Angela Merkel mit sicherem Smartphone BlackBerry Z10
Angela Merkel dobila sigurni telefon nakon što je otkriveno da ju je NSA prisluškivalaFoto: Reuters/Fabrizio Bensch

Nemci kao prevarena žena

Mnogo važnije od užurbanog ogorčenja bi bilo da se Nemačka konačno oslobodi nekoliko velikih laži iz posleratnog perioda: „Imamo prilično romantičnu vezu sa SAD“, rekao je Augštajn u intervjuu za DW. „Od tada uvek govorimo o prijateljstvu. Ali oni nisu naši prijatelji već naši saveznici, jednostavno zato što je to u našem interesu. U tom kontekstu, moglo bi mnogo da se nauči od Amerikanaca. Nemci se ponašaju pomalo kao prevarena žena. To je potpuno neprimerena reakcija.“

Dakle tek brak iz interesa? Za mnoge nemačke političare je to prilično zabrinjavajuća misao. „Čitave generacije su odrastale sa maksimom da su Amerikanci naši prijatelji sa kojima moramo da budemo zajedno da bi nam pomogli u borbi protiv zlih komunista“, rekao je Pule. Iz američke perspektive to nikada nije tako viđeno: „Amerikanci su uvek imali svoje interese. Uostalom, Gerhard Šreder je 2006. postavio jasnu granicu, ne učešću u ratu u Iraku. U to vreme su SAD htele nešto od nas, a sada moramo da navedemo Amerikance da se uzdrže od nečega. Međutim, naše tajne službe nisu u stanju da jasno dokumentuju sve ono što američki obaveštajci kod nas rade.“

Posebno na obaveštajnom nivou je nedostatak nezavisnosti BND greška, kaže Jakob Augštajn. Iako je saradnja u interesu Nemačke, ona takođe treba da se štiti od špijunaže sa američke strane, „kao i protiv kineske ili ruske“. Ovakav stav se izgleda širi u nemačkoj politici. Roderih Kiezefeter, predstavnik demohrišćana u komisiji koja istražuje špijunažu NSA, tražio je više novca za nemačke kontraobaveštajne aktivnosti: „Naša služba ima 120 puta manji budžet od NSA“, rekao je on za Cajt i dodao da „Nemačka štedi na pogrešnom mestu“.