1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Privremeno uvođenje viznog režima?

6. oktobar 2012.

U EU trenutno ne postoji opredeljenost za suspenziju bezviznog režima. I dok neke zemlje pozivaju na privremeno ukidanje slobodnog putovanja, stručnjaci kažu da je rešenje u promeni procedura u samim zemljama Šengena

https://p.dw.com/p/16LVn
Ein Antrag auf Erteilung eines Schengen-Visum in deutscher Sprache ist symbolisch vor einer Europafahne zu sehen (Illustrationsfoto vom 25.01.2004 zum Thema Visa, Schengen-Visa) Foto: Ralf Hirschberger +++(c) dpa - Report+++
Antrag auf Erteilung eines Schengen-VisumFoto: picture-alliance/dpa

Predlog bavarskog ministra unutrašnjih poslova i predsedavajućeg Odborom za unutrašnja pitanja Bundestaga o razmatranju privremenog ukidanja bezviznog režima za građane Srbije ima svoju važnost, ali je važno naglasiti i to da Nemačka, niti bilo koja druga zemlje Šengena, ne može unilateralno da uvodi vizne zahteve. U EU vizna politika sprovodi se na evropskom nivou, a u konkretnom slučaju bila bi potrebna dugačka procedura: „I pitanje je da li bi bila uspešna. Ona bi obuhvatila Evropsku komisiju koja prvo mora da izađe sa predlogom za ponovno uvođenje viznog režima za Srbiju i Makedoniju. Zatim je potrebno da za to bude i većina u Evropskom parlamentu (koji slovi za “dobrog prijatelja” bezviznog režima), a i zemlje članice bi trebalo da glasaju. U ovom trenutku ne postoje indikacije da bi iko želeo da vidi ovakvu inicijativu u Briselu”, ocenjuje za Dojče vele direktorka programa “Bela Šengen lista” u Evropskoj inicijativi za stabilnost, Aleksandra Štiglmajer.

Kako zaustaviti, a ne diskriminisati potencijalne azilante?

Evropska komisija je u maju prošle godine izašla sa predlogom da zemlje članice mogu da suspenduju bezvizni režim u određenim slučajevima, između ostalog i u slučaju velikog priliva potražilaca azila. Ovaj predlog je, prema rečima Štiglmajer, “zakočen” zbog neslaganja zemalja članica i Evropskog parlamenta. Usvajanje tzv. “klauzule o suspenziji”, do čega će doći pre ili kasnije, omogućilo bi privremeno uvođenje viznog režima, ali samo u slučaju da se broj potražilaca azila iz Srbije ili Makedonije poveća u budućnosti, što je novo pitanje: “Za sada broj potražilaca azila ima tendenciju opadanja. To bi moglo ići i brže, ali svakako ide na dole, a ne na gore”, navodi Štiglmajer.

Bruessel Asyl Balkan Bruessel, Asyl, Balkan, Schematische Darstellung der Asyl-Antragsteller aus Serbien und Mazedonien in EU in 2010. Bitte auch in FREIES BILDFORMAT!
Broj potražilaca azila iz Srbije i Makedonije u 2010.Foto: DW

Srbija se posle uvođenja bezviznog režima našla pored Avganistana, Pakistana, Rusije i Iraka među vodećim zemljama po broju potražilaca azila u EU. Taj broj se sa 17.700 iz 2010. smanjio na 14.000 prošle godine. Iako iz EU dolaze pozivi na veće angažovanje domaćih vlasti, u Evropskoj inicijativi za stabilnost kažu da su i zemlje članice svesne da Srbija i Makedonija mogu malo toga da urade: “U pitanju su uglavnom Romi koji dolaze u EU da traže azil i nije realno očekivati da ih Srbija i Makedonija zaustavalju na svojim granicama jer bi u pitanju bila etnička diskriminacija”, objašanjava Štiglmajer.

Azilom do “prezimljavanja” u Nemačkoj

Upravo su jesenji meseci oni koji su se i do sada pokazali kao “okidači” za veći priliv zahteva za azil, jer je za mnoge siromašne to najbolji način da, dok se odlučuje o njihovom zahtevu, provedu zimu u nekom od prihvatnih centara u zemljama EU, uz obezbeđeni smeštaj, hranu i zdravstvenu zaštitu. Ono što bi trebalo da bude urađeno jeste da same zemlje članice EU vremenski smanje procedure za procenu zateva za azila, koje negde traju više meseci. Austrija, u kojoj se na odgovor o zahtev za azilu čeka samo nedelju dana nikada nije imala problema sa tzv. lažnim azilantima. Belgija, Luksemburg i Švajcarska već rade na skraćivanju svoje procedure: “Bilo bi pametno da to uradi i Nemačka, a to je ono što je ministar iz Bavarske i predložio. Možda je predloženih 48 sati previše kratko, ali pet dana je realniji okvir. Tada opcija “prezimljavanja u Nemačkoj” ne bi postojala i ljudi bi prestali to da rade”, zaključuje Štiglmajer.

U ovogodišnjem izveštaju Evrostata navodi se da u zemljama EU boravi oko 20 miliona državljana iz trećih zemalja što je oko četiro odsto ukupnog stanovništva. Istovremeno, izveštaj pokazuje da uprkos zahtevima nekoliko zemalja da se zbog povećanog prilliva stranaca ponovo uvedu granične kontrole unutrar Šengenske zone, ubedljiva većina Evropljana (67 odsto) ne bi prihvatila ovakvu meru, dok 42 odsto smatra da strancima treba olakšati naseljavanje u EU kako bi se popravili loši demografski trendovi.


Autorka: Marina Maksimović

Odg. urednica: Ivana Ivanović