1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Prošlost koja se ne zaboravlja

28. januar 2012.

U petak je u Bundestagu, povodom obeležavanja Dana sećanja na žrtve holokausta, govor održao književni kritičar Marsel Rajh-Ranicki. Kao mladić iz jevrejske porodice 1938. je iz Berlina deportovan u Varšavu.

https://p.dw.com/p/13sJf
Berlin/ Literaturkritiker Marcel Reich-Ranicki spricht am Freitag (27.01.12) in Berlin im Bundestag. Der Bundestag hat am Freitag in einer Gedenkstunde der Opfer des Nationalsozialismus gedacht. (zu dapd-Text)
Marsel Rajh-Ranicki u BundesatguFoto: dapd

Badiše cajtung koji izlazi u Frajburgu piše: „Kao i uvek održani su govori, kao i uvek mnogo toga važnog i korektnog je izrečeno. Ali zaista nezaboravan, potresan i impresivan, bio je pre svega govor jednog krhkog, starog muškarca. Kako istorija može da oživi, pokazao je ovogodišnji gost u Bundestagu, Marsel Rajh-Rajnicki - Jevrej koji je preživeo Vrašavski geto, najuticajniji posleratni književni kitičar u Nemačkoj - sa jednim govorom, koji u suštini to nije bio. Rajh-Ranicki je jednostavno opisao jedan dan iz njegovog života, 22. jul 1942... Još uvek poslednji svedoci vremena mogu da nas podsećaju na našu istoriju i odgovornost. Ali uskoro će oni mlađi taj mračni deo nemačke prošlosti uvek iznova morati sami sebi da približe. Reč je o prošlosti koja nikada potpuno ne prolazi“.

German Chancellor Angela Merkel, German President Christian Wulff, Holocaust survivor Marcel Reich-Ranicki and the President of the Bundestag, Norbert Lammert, from left, arrive for a Holocaust hour of rememberance at the German Federal Parliament, Bundestag, in Berlin, Germany, Friday, Jan. 27, 2012. (Foto:Michael Sohn/AP/dapd)
Foto: dapd

Frankfurter algemajne cajtung piše: „Čak i da nije rekao ni reč, pojavljivanje Marsela Rajh-Ranickog u Bundestagu, bilo bi vredno pomena. Već i samo prisustvo 91-godišnjaka, koji je sam morao da iskusi najmračnije poglavlje nemačke istorije i koji je svoj život kao malo ko drugi posvetio nemačkom jeziku i kulturi, izazvalo je među prisutnima skromnost, zahvalnost i divljenje. (...) Sudbina Marsela Rajh-Ranickog (...) jeste sudbina miliona ljudi koji su u ime Nemačke proganjani, mučeni i ubijeni.“

Štednja nije dovoljna

Kriza evra i problem Grčke takođe je tema nemačkih listova. Zidojče cajtung prenosi: „Da bi spasili evro, šefovi vlada zemalja EU trebalo bi da signaliziraju finansijskim tržištima da odobravaju jedno veliko rešenje. S druge starne, trebalo bi da daju do znajnja da će ukloniti i drugu prepreku za izlazak iz krize. Evropa ne može samo da štedi, ona se mora brinuti i o rastu u slabijim državama. Bez investicija i inovacija, dužničke zemlje juga se nikada neće oporaviti. Njihov izlazak iz zone evra bi tada bila jedina moguća posledica.“

ILLUSTRATION - Ein Sparschwein liegt am Montag (07.06.2010) in Schwerin auf einer Deutschlandfahne mit Euro-Geldscheinen. Die schwarz-gelbe Regierung feilscht um das größte Sparpaket in der Geschichte der Bundesrepublik. Weitere Gespräche mit einzelnen Ministern über zusätzliche Einsparungen zogen sich länger hin als geplant. Insgesamt peilt die Regierung Einsparungen für den Haushalt 2011 von rund 11 Milliarden Euro an. Foto: Jens Büttner dpa/lmv (zu dpa 4111 vom 07.06.2010)
Sama štednja nije rešenjeFoto: picture-alliance/dpa

Miteldojče cajtung piše: „Problem Grčke sa kojim su počeli i problemi u Monetarnoj uniji - još uvek je nerešen. To se pre svega može prigovoriti vladi u Atini, koja sa promenama ne napreduje. Ali ta katastrofa je i katastrogfa kancelarke Merkel. Grčka je poseban slučaj, ističe kancelarka uporno. Verovanje da će bankrot te male države ostati izuzetak, nije se ostvarilo. Do sada se Merkel suprotstavljala efikasnoj zaštiti za Italiju, Portugal ili Španiju. Time ona sama doprinosi da Atina ponovo dospe u središte evro-krize“.

Đoković u trećem finalu zaredom

Đoković u finalu Melburna. Srbin Novak Đoković pobedio je u pet setova Britanca Endija Mareja. Frankfurter algemajne piše: „Posle pobede nad Endijem Marejem u pet setova, Đoković je legao na teren i potom poslednjim atomom snage ispružio ruke ka noćnom nebu. Jedan televizijski gledalac zna bolje od bilo kod drugog da taj čin ništa ne znači, barem ne znači nikakav poseban gubitak energije. Pre tri godine je Rafael Nadal u polufinalu igrao duže od pet sata protiv Verdaska. Dva dana kasnije pobedio je takođe u pet setova protiv Rodžera Federera. A sada Đoković, posle Vimbldona i Ju-Es Opena, igra u trećem finalu zaredom, protiv Nadala“.

epa03057872 Novak Djokovic of Serbia, during a practice session, at the Rod Laver Arena in Melbourne, Australia, 13 January 2012. Djokovic will take part in the Australian Open commencing 16 January. EPA/JOE CASTRO
Đoković u MelburnuFoto: picture-alliance/dpa

Priredila: Ivana Ivanović
Odg. urednik: Nemanja Rujević