1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
Mediji

Protagonisti budućnosti

14. jun 2018.

Ni upravo održani Global medija forum, koji se svake godine u organizaciji Dojče velea održava u Bonu, nije ponudio jednostavna rešenja za globalnu nejednakost. Zato je bilo mnoštvo ideja i podsticaja za razmišljanje…

https://p.dw.com/p/2zXgL
Foto: DW/U. Wagner

En Bojsen skicira mračnu sliku. Ta Amerikanka istražuje „Post-milenijalce“, takozvanu generaciju Z, odnosno mlade ljude rođene između 1996. i 2010. „Rođeni u tom periodu su protagonisti budućnosti“, kaže Bojsen. Zato je važno, pogotovo u kontekstu tehnološkog razvoja i budućih kanala emitovanja medija, shvatiti potrebe te generacije.

„Današnja deca imaju mnogo više straha. Stalno korišćenje pametnih telefona i konstantno prisustvo na brojnim društvenim platformama, nešto je poput sedenja na više stolica istovremeno.“

En Bojsen je na Global medija forumu održala predavanje o generaciji koja se suočava sa posledicama informaciono-tehnološkog overkill-a. Ali to je bio samo jedan aspekt njene prezentacije. Generaciju Z ne karakteriše samo psihičko preopterećenje i povišena stopa samoubistava. Radi se, kaže Bojsenova, o sposobnosti „restarta sistema“ – analogno ponovnom pokretanju računara. Mladi ljudi dovode u pitanje ustaljene kategorije – na primer o polovima. „Prema jednom istraživanju, 56 odsto pripadnika Generacije Z zna nekog ko se ne oseća ni kao muško, ni kao žensko“.

Keynotes Anne Boysen
En Bojsen: Potreban je restart sistemaFoto: DW/U. Wagner

Inovacija počinje u glavi

Za jednakost to znači sledeće: ti imaš više slobode da budeš ti. En Bojsen na kraju citira Alberta Ajnštajna: problemi se nikada ne mogu rešiti na isti način na koji su stvoreni. Njeno predavanje bio uvod u poslednji dan Međunarodne medijske konferencije DW, dan kada su u centru pažnje bile – inovacije.

Novinar Džordži Ndirangu iz Kenije svoju prezentaciju počeo je fotografijama gradova iz različitih krajeva sveta. On traži od publike da pogodi o kojim se metropolama radi. Fotografije blještavih nebodera se – očekivano – ne povezuju se s afričkim gradovima, već sa zapadnim zemljama.

Ndirangu na taj način želi da upozori na često nedovoljno izbalansirano izveštavanje. Neka fotografija iz određenog ugla proizvodi određeni utisak, ali on često ne odslikava kompletnu stvarnost. „U idealnom svetu, javnosti su na raspolaganju sve informacije, pa čak i ako to nije u skladu s ustaljenim narativom ili uređivačkom politikom neke medijske kuće“, kaže Ndirangu.

Različita prava – neravnopravni polovi?

Mladi novinar govorio je i o neravnopravnom tretmanu žena, koje on lično vrlo retko sreće na najvišim menadžerskim pozicijama. Problem nejednakosti polova važan je i deo Global medija foruma. Time se bave i Nanjira Sambuli i Emilar Gandi. Njih dve diskutovale su s novinarkom DW Kristin Cajer o digitalnoj nejednakosti.

Nanjira Sambuli
Nanjira Sambuli Foto: DW/S. Leidel

„Dve milijarde žena na sveta nema pristup internetu“, kaže Sambuli. Ona radi za fondaciju World Wide Web u Keniji. Ta organizacija zalaže se za neograničeni pristup internetu za sve ljude širom sveta. „Otvorena mreža za sve ljude je ljudsko pravo“, smatra Sambuli. Gandi dodaje da digitalna jednakost znači i mogućnost proizvodnje sopstvenih sadržaja na svim mogućim platformama.

Svi govornici tragaju za rešenjima, a cilj je jasan: manje nejednakosti! Međutim, bar jedan učesnik to ne vidi tako. Albert Igbasi (31), novinar iz Nigerije, nije preterano pričljiv na početku razgovora. Na pitanje koji aspekt nejednakosti je za njega najvažniji, Igbasi odgovara: „Podržavam nejednakost, pre svega zbog moje religije.“

Muškarci i žene su, kaže, različiti po prirodi. Zašto bi trebalo da imamo ista prava“, pita se Igbasi, ali i dodaje: „Žene brže misle.“ I zato su žene bolje za vođenje domaćinstva i odgajanje dece. Tu je, kaže, potrebna „sposobnost multitaskinga“. Igbasi doduše nema ništa protiv ženskih prava, ali ima protiv toga da se žena pretvori u sliku i priliku muškaraca.

Ciljna grupa: žene

Omar Mohammed
Omar MohamedFoto: DW/S. Binelli

Istoričar Omar Mohamed iz Iraka ima 32 godine i pod pseudonimom Mosul Eye je tokom okupacije tog severnoiračkog grada objavljivao tekstove na Fejsbuku, Tviteru i svom blogu o životu pod vladavinom džihadista. Na Global medija forumu govorio je o izveštavanju o terorizmu.

„Ovakvi skupovi pružaju mnogo toga ljudima kao što sam ja, ljudima koji dolaze iz ratnih i kriznih područja. Na primer: više ideja o tome kako se uz pomoć novih tehnologija može uspeti u ponovnoj izgradnji društva.“ Za razliku od Igbasija, Mohamed ne podržava nejednakost među polovima. Za njega su žene, između ostalog i one koje su učestvovale na konferenciji u Bonu, vodile diskusije ili držale govore – inspiracija: „Hteo bih da među mpojim čitaocima bude što je moguće više žena.“

Na Global medija forumu ove godine je učestvovalo oko 2.000 ljudi iz čitavog sveta. Sledeći, 12. GMF, održava se od 27. do 29. maja 2019.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android