1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Prva Bajdenova godina na čelu SAD: peh i promašaji

20. januar 2022.

Džozef Bajden je pobedio na izborima ostvarivši rekordno dobar rezultat. Pre tačno godinu dana imenovan je za predsednika SAD. Ipak, većinu svojih obećanja on nije ispunio. Podrška mu opada.

https://p.dw.com/p/45mwD
Foto: Evan Vucci/AP/picture alliance

Nade mnogih ljudi bile su probuđene kada je Džozef Bajden 20. januara 2021. položio zakletvu kao 46. predsednik SAD. Samo nekoliko nedelja ranije, radikalizovane pristalice svrgnutog Donalda Trampa upale su u Kongres, simbol američke demokratije koji je u međuvremenu postao simptom polarizacije zemlje koju je Bajden nasledio od Trampa.

-pročitajte još: Kako je pobuna 6. januara 2021. promenila SAD

Jedno od Bajdenovih najvažnijih obećanja bilo je ujedinjenje nacije. U govoru tokom inauguracije on je naglasio da želi da se odvaži na novi početak, da „krene brzo i energično“, jer ima „mnogo toga što se mora popraviti, obnoviti i zaceliti“.

Džozef Bajden i potpredsednica Kamala Harris tokom inauguracije u januaru 2021.
Džozef Bajden i potpredsednica Kamala Harris tokom inauguracije u januaru 2021.Foto: Kevin Dietsch/AP/picture alliance

Za Bajdena je glasao 81 milion birača, više nego za bilo kog predsednika pre njega. Obezbedio je i neznatnu većinu u oba doma Kongresa. Ali sada, godinu dana nakon preuzimanja dužnosti, čini se da je malo ostalo od početnog sjaja i glamura. Inflacija raste, pandemija je izmakla kontroli, a rejting je Bajdenu, kako pokazuju ankete, pao s 50, koliko je iznosio prošlog leta, na 41 odsto neposredno uoči Božića.

„Mislim da je najblaža reč za prvu Bajdenovu godinu na mestu predsednika ’razočaranje’“, kaže Bret Stivens, konzervativni, ali prema Trampu kritični kolumnista lista „Njujork tajms“. Bajden je doneo loše političke odluke, poput one o povlačenju iz Avganistana. To je uticalo na njegov ugled, njegovu verodostojnost u Kongresu i nakraju na njegov kredibilitet kao vođe svetske sile.

-pročitajte još: SAD su potpuno zakazale u Avganistanu

Trampovo nasleđe – gomila ruševina

Viržinija Sapiro, profesorka političkih nauka na Univerzitetu u Bostonu, smatra da pad Bajdenove popularnosti nije samo posledica političkih grešaka. On je preuzeo dužnost u posebno izazovnim vremenima: „Bilo mu je teže nego verovatno bilo kom drugom predsedniku još od Ruzvelta koji je dužnost preuzeo u dubokoj krizi.“

Mnogo američkih građana, ali i političara smatraju da Bajden nije dovoljno pouzdan
Mnogo američkih građana, ali i političara smatraju da Bajden nije dovoljno pouzdanFoto: CAP/MPI/RS/picture alliance

Loša ekonomska situacija u zemlji, pandemija i Republikanska stranka čiji uticajni članovi i dalje tvrde da je Bajden pokrao Trampa na izborima, rezultira „gomilom ruševina koje se najpre moraju raščistiti da bi se nešto moglo postići“. Drugi razlog slabljenja podrške Bidenu, smatra prof. Sapiro, moglo bi da bude to da su mnogi umereni Republikanci glasali za njega jer nisu hteli da podrže Trampa, ali u osnovi su oni pristalice konzervativne politike.

Neuspešna spoljna politika, podeljeno društvo

Ipak, nije sve bilo loše u prvoj godini mandata Džozefa Bajdena. Već u martu je uspeo da pokrene paket pomoći u iznosu od 1,9 biliona američkih dolara uz pomoć kojeg je pružena finansijska pomoć porodicama koje su posebno teško pogođene pandemijom korone. I još jednu pobedu je Bajden ostvario: krajem godine uspeo je da pridobije Republikance da učestvuju u izglasavanju Zakona o infrastrukturi, za koji je odobreno 1,2 biliona dolara.

Jedan od nekoliko Bajdenovih uspeha: potpisivanje Zakona o infrastrukturi
Jedan od nekoliko Bajdenovih uspeha: potpisivanje Zakona o infrastrukturiFoto: Evan Vucci/AP/picture alliance

Međutim, ono što mnogi vide kao Bajdenova najozbiljniju grešku jeste povlačenje američkih trupa iz Avganistana u avgustu prošle godine. Kao rezultat toga, talibani su vrtoglavom brzinom preuzeli vlast u čitavoj zemlji i ujedno napravili veliki korak unatrag u pogledu ljudskih prava, a posebno prava žena u Avganistanu.

Set G. Džons, potpredsednik Centra za strateške i međunarodne studije, posebno kritikuje nedovoljne pripreme za povlačenje. „I način i rezultat povlačenja učinili su da Sjedinjene Države deluju nespretno, nekompetentno i u konačnici – slabo.“ Prema Džonsovim rečima, šteta naneta imidžu SAD je kobna i razorna. Mnoge zemlje se sada pitaju da li su SAD još uvek pouzdan partner.

Bajden prisustvuje dopremanju tela poginulih u napadu na aerodrom u Kabulu
Bajden prisustvuje dopremanju tela poginulih u napadu na aerodrom u KabuluFoto: Carolyn Kaster/ASSOCIATED PRESS/picture alliance

Bajden do sada nije uspeo da održi ni svoje veliko obećanje da će ujediniti zemlju. Prema rezultatima istraživanja javnog mnjenja, 40 odsto američkog stanovništva smatra da Bajden nije legitimni predsednik. To pokazuje da su duboke podele u društvu i dalje prisutne.

Predsednik Bajden do sada gotovo da nije uspevao da se snađe kada je reč o predlozima zakona. Suviše često su republikanski kongresmeni i senatori uspevali da torpeduju njegove planove. Jedan od njegovih najvećih promašaja jeste neuspeh da progura zakon poznat kao „Build Back Better“. Reč je o sveobuhvatnom programu ulaganja u brigu i staranje o deci, obrazovanje i zaštitu klime, koji bi ispunio nekoliko Bajdenovih obećanja iz izborne kampanje. Njegovi napori da reformiše policiju takođe su propali u septembru prošle godine, jer stranke nisu mogle da se dogovore o tome šta raditi sa imunitetom policijskih službenika.

Ko dolazi nakon Bajdena?

Godina 2021. nije bila laka za Džozefa Bajdena, a ni sledeće tri neće biti ništa lakše. U njegove spoljnopolitičke izazove spada naoružavanje Kine na Pacifiku, politička nestabilnost na Bliskom istoku i pretnje Rusije da će izvršiti invaziju istočnog dela Ukrajine. Kako bi povratila kredibilitet, američka vlada bi morala da „pokaže odlučnost i da zauzme ozbiljan stav protiv Rusije, Kine ili Irana“, kaže Set G Džons. Međutim, ona „mnogo više priča nego što dela“.

Putin i Bajden 16. juna 2021. u Ženevi
Putin i Bajden 16. juna 2021. u ŽeneviFoto: Alexander Zemlianichenko/REUTERS

Ova godina je odlučujuća i na domaćem planu, jer bi Bajden na međuizborima u novembru mogao da izgubi tesnu većinu u Senatu. To bi mu dodatno otežalo usvajanje paketa mera koji su mu još uvek, kako na srcu, tako i na dnevnom redu: eventualno donošenje skraćene verzije zakona „Build Back Better“ i nastavak pokušaja usvajanja izborne reforme. Ovo drugo pre svega podrazumeva ukidanje tzv. „filibustera“, pravila prema kojem 60 od 100 senatora mora da pristane na završetak rasprave o nekom pitanju, pre nego što može da se pristupi glasanju.

Takođe, postavlja se i pitanje da li će se Bajden ponovno kandidovati za predsednika? „Verovatno neće, to je javna tajna u Vašingtonu“, kaže kolumnista Bret Stivens. Svakako da tu Bajdenove godine igraju veliku ulogu: on je 2020, kada je imao 78 godina, bio najstariji novoizabrani predsednik, a na sledećim izborima 2024. imao bi 82 godine.

Bret Stivens zato smatra da bi Bajden trebalo da se koncentriše na glavne zadatke i izazove za zemlju. Za to veme bi Demokratska stranka trebalo da pronađe dobre kandidate za izbore 2024. Jer Republikanci će, uveren je Stivens, biti jaki i moćni izazivači i na tim izborima.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.