1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Putin i Abe – oprezno približavanje

15. decembar 2016.

Ruski predsednik Vladimir Putin u Japanu razgovara sa premijerom Šinzom Abeom. Po želji Tokija, njih dvojica će razgovarati i o Kurilskim ostrvima. Ona su već decenijama predmet spora između dve zemlje.

https://p.dw.com/p/2UJBi
Russland Japan Wladimir Putin und Premierminister Shinzo Abe in Wladiwostok
Foto: Reuters/Sputnik/Kremlin/A. Druzhinin

Kada je Vladimir Putin pre nekoliko dana dao intervju japanskim novinarima, iznenadio ih je odmah na početku: ruski predsednik se pojavio sa svojom kerušom. On je tu životinjicu dobio u Kremlju 2012. od jednog japanskog guvernera u znak zahvalnosti za rusku pomoć posle cunamija. Ime joj je „San“.

Snovi se ostvaruju - izgleda da u tom znaku počinje dvodnevna poseta Vladimira  Putina Japanu. Čiji snovi su veći – to se može naslutiti iz ovog bilansa: dok japanski premijer govoto svake godine putuje u Rusiju, a ove godine je putovao već dva puta, Putin je poslednji put u Japanu bio pre 11 godina.

Nove namere Tokija

Glavna tema razgovora bi mogao da bude stari spor oko Kurilskih ostrva, iako to Kremlj ne vidi tako. Pogrešno je svoditi Putinovu posetu samo na to, rekao je jedan portparol. Radi se o četvorim ostrvima: Etorofu, Kunaširi, Šikotan i o arhipelagu Habomai, koji je Sovjetski Savez zauzeo u poslednjim danima Drugog svetskog rata. Japan govori o svojim „severnim teritorijama“ i hoće da mu se one vrate.

Odgovor Moskve na to je decenijama glasio „ne“, ali sada se čuje i „možda“. Rusija je, kaže, spremna da pregovara na osnovu sovjetsko-japanske Izjave iz 1956. godine. Tada je SSSR predložio da se dva manja ostrva, Šikotan i Habomai, vrate Japanu, doduše, tek kada bude potpisan i mirovni ugovor. Tokio to nije hteo i tražio je povraćaj svih ostrva. A mirovni ugovor do danas nije potpisan.

Abe je nedavno nagovestio spremnost na kompromis i ponudio Putinu plan od osam tačaka. Kalkulacija je ovakva: sa japanskim investicijama, pre svega na ruskom Dalekom istoku, najpre bi trebalo stvoriti klimu poverenja. A onda se može početi sa razgovorima o sudbini ostrva. Time je japanski premijer izmenio principe svog prethodnika koji je bio spreman na ekonomsku saradnju tek posle vraćanja ostrva Japanu.

Stručnjaci: nema suštinskog napretka

Aleksandar Gabujev iz moskovskog centra Karnegi ne veruje da će ova poseta doneti bitan napredak. „Ove strane su međusobno još dosta udaljene i trenutno nisu spremne na velike ustupke“, kaže ovaj stručnjak za DW. Japan je informativno nagovestio da bi bio spreman da prihvati rešenje sa dvojim ostrvima i da odgodi rešavanje pitanja preostalih dvojih ostrva. „To je za Rusiju neprihvatljivo, ona želi da reši to pitanje jednom za svagda“, smatra Gabujev. „Više od japanskog suvereniteta za dva mala ostrva i ekonomskog učešća u razvitku dva veća ostrva neće biti“ – to je, kaže, „crvena linija“ koju je postavila Moskva.

I Aleksandra Sakaki iz berlinske Fondacije za nauku i politiku (SWP) je skeptična. „Ne verujem da će već na ovom sastanku sve biti sređeno“, rekla je azijska ekspertkinja za DW. Japan je zainteresovan za proboj u pregovorima, ali Rusija, kaže, još nije spremna.

Karte Kuril Islands
Rusija i Japan spore se oko Kurilskih ostrva još od Drugog svetskog rata

Najnovije rakete na ostrvima

U jednom papiru SWP od leta, Sakaki opisuje jedan hipotetički iznenađujući scenario, u kojem bi 2017. godine moglo da dođe do velikog napretka u sporu oko Kurilskih ostrva. Prema tom scenariju, Rusija bi zadržala Etorofu, najveće ostrvo, a preostala ostrva bi postupno vraćala Japanu. Danas je, kaže takav scenario neverovatan. „Realno gledano, smatram da Japan neće moći da očekuje mnogo više od povraćaja dvojih ostrva koja ne čine mnogo.“

Rusija je u svakom slučaju nedavno stavila Japan pred svršen čin. Na dvojim većim ostrvima, Etorofu i Kunaširi, krajem novembra je postavila najnovije raketne sisteme tipa „Bastion“ i „Bal“.

Zbližavanje u senci Kine i SAD

Do sadašnjeg približavanja je stalo pre svega Japanu – u tome su eksperti složni. Abe u Putinu vidi šefa države sa kojima bi Tokio mogao da okonča istorijski spor oko Kurilskih ostrva, kaže Aleksander Gabujev iz Moskve. On dodaje da Japan sa zabrinutošću prati kako Rusija posle pripajanja krima sve više gravitira prema Kini. Rusija je sa svoje strane, međutim, zainteresovana za japanske investicije kao dopunu kineskih projekata na Dalekom istoku. „Cilj Rusije je da u pregovorima sa Pekingom baci na sto japanskog aduta“, kaže Gabujev.

Aleksandra Sakaki takođe smatra da se Rusija, približavanjem Japanu, štiti od prevelike zavisnosti od Kine. Berlinska ekspertkinja vidi još jedan mogući razlog za postupak Moskve: sankcije. „Na pozadini krize u Ukrajini, u interesu Rusije je da slomi liniju G7“. Japan je kao i SAD i EU uveo sankcije Rusiji. Do sada je Tokio vodio računa da se pridržava zajedničke linije G7. Ali, ova ekspertkinja ne isključuje ni postupno ukidanje sankcija. Mnogo toga će zavisiti i od politike budućeg predsednika SAD Donalda Trampa.

Moskovski magazin „Rusija u globalnoj politici“ pohvalio je Abeovu „hrabrost“. Jer, japanski premijer će primiti Putina protivno volji svog saveznika SAD. Vašington je, piše, odvraćao Abea od tog postupka.