1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Radikalna neprijatnost za Vučića

15. maj 2019.

Da li će vlasti u Srbiji uhapsiti radikale Vjericu Radetu i Petra Jojića i poslati ih pred haški sud? Stvar je osetljiva za njihovog dojučerašnjeg partijskog kolegu Vučića, a čini se da će međunarodni pritisak izostati.

https://p.dw.com/p/3IWjX
Foto: N1

„Šta će dalje da se dešava, kako će Srbija da reaguje, to nije moj problem“, rekla je Vjerica Radeta novinarima. U svakom slučaju, ona i kolega iz Srpske radikalne stranke (SRS) Petar Jojić dobrovoljno u Hag ne idu.

Od utorka ih tamošnji Mehanizam – naslednik Haškog tribunala – ponovo traži zbog „nepoštovanja suda“. Iza te pravne formulacije krije se navodni uticaj na dvojicu svedoka iz maratonskog procesa protiv njihovog šefa Vojislava Šešelja.

Prema tvrdnjama haškog Tužilaštva, Radeta i Jojić su 2007. i 2008. zastrašivali i podmićivali svedoke s ciljem da oni pred sudom daju pripremljene izjave i tako rasterete Šešelja. Za istu stvar bio je optužen i radikal Jovo Ostojić koji je umro 2017. godine. Tužiteljka Dajana Elis je u podnesku Sudu prenela iskaze prema kojem je jedan od svedoka od SRS dobijao 500 evra mesečno da svedoči kako mu se kaže.

Da li je to istina ili nije tek bi trebalo da se utvrdi, no Sud je već odlučio da mora da se sudi u Hagu, a ne u Beogradu kako je preliminarno odobreno. Naime, svedoci ne žele da govore u Srbiji plašeći se za svoj život. „Odbijanje svedoka da daju iskaze u Srbiji značajno bi otežalo prezentaciju slučaja od strane Tužilaštva i usporilo proceduru“, piše u odluci kineski sudija Liu Daćun.

Preti im do sedam godina zatvora

Vjerica Radeta je rekla da ne može da zamisli da bi neko prekšrio pravosnažno rešenje Višeg suda i nju i Jojića izručio Hagu. „Ali svakako je to pitanje za predstavnike vlasti“, dodala je Radeta.

U ovom slučaju izvršna vlast i njen neprikosnoveni lider Aleksandar Vučić mogu mudro da ćute jer je još aktuelna odluka sudskih vlasti iz 2016. godine, na koju se Radeta sada i poziva. Tada je naime Veće za ratne zločine Višeg suda u Beogradu odlučilo da srpski državljani mogu biti izručeni u Hag jedino ako su optuženi za ratne zločine, a ne i za nepoštovanje suda.

Nakon što je Haški tribunal kritikovao Srbiju zbog toga – tamo tumače da je Srbija dužna da pruži svaku pravnu asistenciju, pa i da izruči optužene za nepoštovanje suda – tadašnji premijer Vučić poslao je oštro pismo u Hag u kojem je tražio „poštovanje“ za Srbiju. Tribunal je troje radikala optužio još 2012, nalog za hapšenje Beogradu je upućen 2015, a crvena poternica Interpola naredne godine.

Za nepoštovanje suda se inače izriču kazne do sedam godina zatvora, ili 100.000 evra novčane globe, ili oboje. Međutim, maksimalne kazne za taj prestup nisu uobičajene. Tako je Vojislav Šešelj za svoje prvo nepoštovanje suda kažnjen sa 12 meseci zatvora. On je pre godinu dana pravosnažno osuđen na deset godina robije zbog zločina protiv čovečnosti, ali nije morao da se vraća u ćeliju jer je bio u pritvoru duže od toga.

Doduše, od političara vladajuće stranke već se oglasio poslanik Vladimir Đukanović koji ne Tviteru napisao da Srbija „nikako ne sme da postupi po idiotskoj odluci kretena u Haškom tribunalu“. „Sikter od Srbije zločinci“, dodao je on.

Nezgoda za Vučića

Da li će srpske vlasti dakle ponovo ignorisati zahtev iz Haga? „Mislim da je Vučiću jako teško da izruči radikale“, smatra Vera Didanović, novinarka nedeljnika NIN. „Prvo jer mu je politički jako skupo da u tom delu biračkog tela na koje sve vreme računa bude optužen za izdajnika. U Srbiji je atmosfera u nekom smislu gora nego devedesetih u pogledu nacionalizma i stavova građana prema korpusu pitanja u vezi sa ratnim zločinima, Haškim tribunalom, Zapadom“, kaže ona za DW.

Prema ranijem istraživanju Demostata, veliki broj građana Srbije smatra da su loše informisani o radu Haškog suda, ali i pored toga većina smatra da je sud „pristrasan“. Upravo na taj deo biračkog tela – ujedno čitaoce prorežimskih tabloida – Vučić pretežno računa, veruje novinarka NIN-a.

Među kritičarima beogradskih vlasti je gotovo opšte mesto da su Šešelj i njegovi radikali takozvana „konstruktivna opozicija“, kakva su bili i za vreme Miloševića. Aranžman, prema njima, izgleda otprilike ovako: Šešelj može da šeta od jednog televizijskog studija do drugog, ali ne sme da kritikuje vlast. Umesto toga, on negira svoje zločine i huška protiv Hrvata, Bošnjaka i Albanaca, a poslanice građanske opozicije naziva „ustaškim kurvama“

Serbien Donald Trump-Anhänger in Belgrad
Foto: Getty Images/AFP/A. Stankovic

Kao dokaz simbioze Šešelja i Vučića uzima se tako činjenica da lider Radikala i dalje ima poslanički mandat, premda je srpski Zakon izričit – poslanički mandat prestaje kada je neko osuđen na kaznu zatvora od šest meseci ili više. Međutim Administrativni odbor Skupštine, koji je pod kontrolom Naprednjaka, odbija da ukine mandat Šešelju.

„Vučić i dalje ima jako čvrste odnose saradnje sa Radikalima“, kaže Vera Didanović. „Mogu samo da pretpostavim da bi se oni mogli međusobno ucenjivati – da Radikali imaju izvestan materijal o Vučiću koji bi mogli objaviti ako bi se zamerio. On ih koristi jednako kao Milošević: kad se obraća Zapadu, oni su radikalno nacionalističko strašilo, pa Vučić predstavlja sebe kao umerenog proevropskog lidera.“

Premda je politički značaj Radikala marginalan – prema svim ispitivanjima javnog mnjenja, oni su daleko ispod cenzusa – njihovi planirani ekscesi uvek su dovoljno dobri da izazovu regionalne skandale. Pre desetak dana je u šatoru u Hrtkovcima održan kongres SRS, baš na mestu gde je Šešelj zahtevao deportacije vojvođanskih Hrvata. Prošlog leta je mračni vic kojim je Vjerica Radeta na Tviteru ismevala i negirala genocid u Srebrenici izazvao ogorčenje i u Srbiji i u komšiluku.

Hag je bio juče?

Mala je verovatnoća, smatra naša sagovornica, da se Radeta i Jojić ikada nađu u haškoj sudnici. Prošla su vremena kada je „puna saradnja sa Haškim tribunalom“ bila uslov svih uslova za put Srbije ka Evropskoj uniji. Veliki međunarodni pritisak je popustio kada je, nakon Radovana Karadžića, u Srbiji 2011. uhapšen i Ratko Mladić.

Kako je to sve završila prethodna vlast, Vučić je ostao pošteđen neprijatnosti da hapsi ljude koje je veći deo političke karijere nazivao herojima. Karadžić i Mladić su zbog ratnih zločina i genocida u Srebrenici osuđeni na doživotne robije, prvi pravosnažno, dok je drugi trenutno u žalbenom postupku.

„Mislim da Zapad danas Kosovo zanima više od svega“, dodaje Vera Didanović. Premda, kako kaže, važne adrese u međunarodnoj zajednici itekako znaju šta se u Srbiji dešava na drugim poljima, „važnost kosovskog pitanja je za njih tolika da su spremni da na sve ostalo zažmure“ – uključujući i ignorisanje novih zahteva Haškog tribunala. Prema toj logici, samo Vučić koji je svemoćan u Srbiji može da završi Kosovo pa mu ne treba dodijavati nekakvim slučajem nepoštovanja Haškog suda.

Tako će, po svemu sudeći, Radeta i Jojić moći dalje da sede u skupštinskim klupama i asistiraju svom stranačkom šefu u nacionalističkim performansima. Jedino što neće smeti preko granice, jer bi ponovo mogla da bude aktivirana crvena poternica. Ali do Hrtkovaca mogu bez problema.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android