1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
Društvo

Rast kirija je nova socijalna bomba

15. septembar 2018.

Nemačke Socijaldemokrate bi da zakonski zabrane podizanje stanarina u Nemačkoj, ali u tome nemaju podršku Demohrišćana. Kancelarka se nada da će situaciju popraviti gradnjom 375.000 državnih stanova godišnje.

https://p.dw.com/p/34uWr
Symbolbild Armut - Fassade
Foto: picture-alliance/dpa/S. Wolfbauer

„Priuštivi stanovi nedostaju na tržištu“, kritikuje ministarka pravosuđa i zaštite potrošača Katarina Barli iz redova nemačkih Socijaldemokrata. Ona je u razgovoru za Noje osnabriker cajtung kritikovala lokalne samouprave i savezne pokrajine jer su „prethodnih godina prodale previše stambenog prostora“. Problem je u međuvremenu postao opšti, posebno u velikim gradovima. „Porodice, policajci ili medicinske sestre najednom ne mogu više da priušte stan u gradu“, kaže ona.

Barli je branila predlog svoje stranke da se u sledećih pet godina ograniči skok stanarina tako da samo mogu da rastu u skladu sa inflacijom, ali ne više od toga. Ona tvrdi da je takav korak pravno moguć. „To bi bilo dobro kako bismo napravili pauzu u dinamici eksplozije stanarina“, kaže ona.

Minhen ubedljivo najskuplji

Dosadašnji mehanizmi za usporavanje rasta stanarina pokazali su se jalovim. Takozvana „kočnica za stanarine“ podrazumeva da pri ulasku novih stanara kirija sme biti najviše deset odsto viša od „uobičajene“ u tom kvartu. Ali su tu izuzeci brojni – recimo stanodavac može da zahteva više ako je i do sada to činio ili ako je preduzeo renoviranje u stanu. Novi koalicioni ugovor SPD i stranaka Unije (CDU/CSU) predvideo je da stanodavac mora da obavesti novog stanara koliko je njegov prethodnik plaćao.

Osim toga su Socijaldemokrate isposlovale da se tokom četiri godine ove Vlade izgradi 1,5 miliona stanova državnim novcem. To bi u proseku bilo 375.000 godišnje, dok je recimo 2016. izgrađeno 277.700 stambenih jedinica. Ofanziva u stanogradnji koštaće poreske obveznike dve milijarde evra. „Na tom polju preduzimamo enormne napore. Ali gradnja ipak traje“, rekla je Barli.

Stanarine u četrnaest nemačkih gradova koji imaju više od pola miliona stanovnika su tokom deset godina porasle za 42 odsto na 13,8 evra po kvadratnom metru. Daleko najskuplje je u Minhenu (17,9 evra), zatim Frankfurtu (13,8), Štutgartu (12,3) i Hamburgu (11,9), a najjeftinije u Dortmundu (7) i Esenu (6,8). Ubedljivo najveće poskupljenje u ovih deset (104 odsto) beleži glavni grad Berlin.

„Stambeni samit“

Nije čudo da Barli i njene kolege iz SPD – partije u sunovratu popularnosti – ovde vide novu veliku socijalnu temu. Ali koalicioni partneri iz CDU i bavarske CSU odbijaju predlog o potpunom zamrzavanju stanarina. Kancelarka Angela Merkel smatra da se treba koncentrisati na izgradnju i tako uticati na cene. Time će se dati „znatan doprinos da pristupačan stambeni prostor bude na raspolaganju onima sa nižim primanjima“.

Ministar unutrašnjih poslova Horst Zehofer (CSU), u čiji resor spada i građevinarstvo, podseća kolege iz SPD da tek što je donet zakon kojim se stanari dodatno štite. Čudnovato je, kaže Zehofer za javni servis ARD, da SPD izglasa jedan zakon da bi ga odmah potom kritikovao. „Sada ćemo prvo da sprovedemo ono što je koalicioni dogovor“, dodaje šef bavarske stranke.

Sledeće sedmice će Merkel i Zehofer upriličiti „stambeni samit“ u Kancelramtu. Osim predstavnika savezne države, tu će biti predstavnici pokrajina, opština, branše stanogradnje i nekretnina, udruženja stanara, sindikata…

Procene kažu da se godišnje mora graditi 350.000 do 400.000 novih stanova – dakle baš onoliko koliko koalicija i namerava – da bi se utolila potreba, a cene upristojile.

nr (noz, dpa, afp)

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android