1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Referendum po uobičajenoj mustri

26. septembar 2016.

Politika u BiH funkcioniše ovako: nacionalisti jedni drugima nabacuju loptu, mediji to prate i periodično prizivaju opasnost od rata. Građani onda na izborima traže zaštitu kod političara iz svog naroda.

https://p.dw.com/p/2QaUc
BosnienReferendum Republika Srpska
Foto: DW/D. Maksimovic

„Nepotreban referendum", naslov je u švajcarskom listu Noje cirher cajtung: „Nije iznenađujuće da je Milorad Dodik, predsednik Republike Srpske, na odluku Ustavnog suda odgovorio referendumom. Pretnje referendumom godinama spadaju u instrument njegove vladavine, a podrivanje državnosti Bosne i Hercegovine njegovo je političko obeležje. Novo je to da je sada prvi put zaista i organizovan referendum. Međutim, kritika samo na račun Dodika i njegovog referenduma nije dovoljna. Tužba protiv 'Devetog januara' kao praznika, uopšte nije ni trebalo da bude podignuta. U svakom slučaju, ne ako su stabilnost i napredak zemlje u centru političkih delovanja."

„Ali Bakir Izetbegović, koji je podigao tužbu, kao član Predsedništva BiH, sledio je druge ciljeve. U tome se on sve više izjednačava sa Dodikom – problemi nisu tu da bi bili rešeni. Njima se upravlja kako bi se povećala sopstvena moć. Proteklih 20 godina politika u BiH funkcioniše po sledećoj šemi: nacionalisti jedni drugima nabacuju loptu. Mediji prate to natezanje i periodično prizivaju opasnost od rata. Na izborima se onda građani opredeljuju i traže zaštitu kod političara iz svog naroda. Ta mustra pratila je i referendum o prazniku."

„To da je Izetbegović 20 godina nakon referenduma doveo u pitanje 9. januar, zapravo je začuđujuće. Bez sumnje je činjenica da za Bošnjake i Hrvate nema razloga da slave dan osnivanja Republike Srpske. Taj dan bio je početak rata u kome je stradalo najviše civila bošnjačke nacionalnosti. Ali takođe je istorijska činjenica da je Republika Srpska, uključujući i njen 'rođendan', deo Bosne i Hercegovine. Primorati sada Srbe preko suda da odustanu od slavljenja njihovog praznika, deluje provokativno. Dodik je sa zahvalnošću vratio istom merom i organizovao referendum. Tako je on, uoči lokalnih izbora, iskoristio šansu da izlazak na referendum napumpa propagandom. Praznik je tako proglašen egzistencijalnim pitanjem srpskog entiteta, a srpska opozicija je, gunđajući, ipak morala da se stavi iza njega. Kao što je to uobičajeno kada u BiH postoji kriza, i ovoga puta u igru su ušle zaštitničke sile. I ovoga puta činilo se da je njihova aktivnost krizu dodatno rasplamsala – umesto umirila."

„Šta ostaje? Referendum za sada neće imati posledice. Ako 9. januar i dalje bude slavljen kao praznik, to ne bi bila prva presuda Ustavnog suda koja je ignorisana. Međutim, ostaje nelagodnost zbog utiska da sve novi i novi propagandni nacionalistički talasi uništavaju temelje te države", zaključuje „Noje cirher cajtung".

Unutrašnjopolitički motivi

Tirole tagescajtung ocenjuje da je problem to što Dodik građane Republike Srpske uopšte i nije smeo da stavlja pred izbor koji im je ponuđen na referendumu. „Ustavni sud je referendum proglasio neustavnim. Dodikov angažman u cilju slavljena praznika je time u pre svega unutrašnjopolitički motivisan. Drugog oktobra se u BiH održavaju lokalni izbori. Upravo u Republici Srpskoj je katastrofalno stanje: brojni su osiromašili, nezaposlenost iznosi više od 40 odsto."

„Dodikova pozicija je uzdrmana, on je suočen sa sve jačim opozicionim snagama. Ta opozicija pokriva širok spektar – u njoj su i liberalne i demokratske snage, ali i nekada vodeća Srpska demokratska stranka kojom je predsedavao Radovan Karadžić. Ujedinjena opozicija ima šanse da Dodika značajno oslabi i da čak i u Banjaluci dobije većinu glasova", ocenjuje „Tirole tagescajtung".