1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Rođendan Milana Kundere

Epd1. april 2004.

Na današnji dan je rođen jedan od najvećih pisaca evropske književnosti – Milan Kundera - pored Vaclava Havela i drugih, vesnik ključnih promena u Evropi. Čeh, Miland Kundera, danas puni sedamdeset petu godinu.

https://p.dw.com/p/BAqF
Milan Kundera: "Nepodnošljiva lakoća bivstvovanja"
Milan Kundera: "Nepodnošljiva lakoća bivstvovanja"

Ljudi gledaju na političku i ličnu stranu života kao na različite svetove, rekao je jedanput Milan Kundera i dodao da se u oba slučaja radi o istoj vrsti užasa. Život je najneposrednije obeležn političkim zbivanjia, na primer, u njegovoj rodnoj Češkoj. Ta zbivanja je Milan Kundera obrađivao u svojim romanima.

Izvan knjiženosti je Kundera nerado govorio o sebi. A od 1985. daje on samo još pismene intervjue. I gnuša se svih mogućih interpretacija i njegovog dela i njegovog života.

Milan Kundera je rođen 1929. u Brnu. Otac, muzikolog. Vezanost za muziku je znatno uticala na Kunderinu književnu umetnost. Rado je on poredio svoje romane sa muzičkim kompozicijama. Danas on svoje knjige vidi u nizu muzičkog opusa i rado bi ih samo numerisao, ili šifrovao.

Pre nego što je objavio svoj prvi roman, ”Šala”, Milan Kundera je već bio poznat kritičar i estetičar. A onda se angažovao u političkom pokretu u vreme Praškog proleća, zbog čega mu je bilo zabranjeno da objavljuje. Njegova sledeća knjiga je usledila 1973, a bio je to roman ”Živeti negde drugde”, i objavljen je u Parizu. Najveći uspeh mu je doneo roman ”Nepodnošljiva lakoća bivstsvovanja”, objavljen 1982. Kasnije je Milan Kundera radikalizovao strukturu svojih romana, komponovao ih je strožije, i usredsredio se na sadržinu, a u prednji plan je definitivno stupio pripovedač. U sadržanu romana su još više utkani filozofski glasovi. Protagonisti romana su se, najedanput, usred doživljaja telesne ljubavi, vraćali čistoj egzistenciji i istini života.

Ključno Kunderino saznanje je da savremeni čovek nema uticaja na istorijska zbivanja. Ostaje mu samo da se održi u postojećem sistemu, iako ovaj ne nudi nikakve sadržine. Besmisao, reklo bi se, jeste osnovna poruka.

Milan Kundera sebe vidi i kao žrtvu loših prevodilaca (jer pisao je na češkom, a živeo je i objavljivao u Francuskoj). Sukob sa kritikom je, takođe, razlog današnje povučenosti ovog značajnog pisca evropske književnosti. Odbacuje on svaku etiketu emigracije. Konačno, Kundera je danas francuski državljanin.