1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
PolitikaSlovačka

Robert Fico sto dana na čelu Slovačke – šta se promenilo?

1. februar 2024.

Robert Fico suočava se s velikim protestima u zemlji zbog toga što vodi politiku osmišljenu da zaustavi istrage u svom najužem krugu. S druge strane, svojim stavom prema Ukrajini pozitivno je iznenadio Zapad.

https://p.dw.com/p/4bvG6
Od povratka na funkciju krajem prošle godine, premijer Robert Fico pokušao je da brzo progura radikalne promene u slovačkom pravosudnom sistemu
Od povratka na funkciju krajem prošle godine, premijer Robert Fico pokušao je da brzo progura radikalne promene u slovačkom pravosudnom sistemuFoto: Metodi Popow/picture alliance

Robert Fico se nije posebno bavio svojim nedavnim povratkom na velika vrata iz političke pustinje u koju je proteran na polovini njegovog ukupno trećeg mandata kao premijera Slovačke, 2018. posle ubistva novinara Jana Kucijaka i njegove verenice.

Tokom sto dana otkako je njegova stranka Smer povratila vlast, Fico je nastojao da brzo progura radikalne reforme u pravosuđu i da isplanira promene i u drugim stubovima demokratije. Sve to što radi izazvalo je proteste i zabrinutost, kako u zemlji, tako i u inostranstvu.

Desetine hiljada ljudi izašlo je na ulice u protekla tri meseca u znak protesta protiv vladine politike (na fotografiji protest u Bratislavi početkom decembra)
Desetine hiljada ljudi izašlo je na ulice u protekla tri meseca u znak protesta protiv vladine politike (na fotografiji protest u Bratislavi početkom decembra)Foto: Patrik Uhlir/CTK/picture alliance

Ali, istovremeno sa suzbijanjem demokratije u zemlji, Fico je naizgled nastojao da ublaži strah nekih zapadnih partnera da će radikalno promeniti i slovačku spoljnu politiku.

Podrška Kijevu uprkos proruskoj retorici

Uprkos tome što je nastavio da Slovacima servira prorusku retoriku – što je i pomoglo da Smer postigne uspeh na izborima u septembru – čini se da Fico u praksi pokušava da igra neku drugu igru.

Tokom posete Užgorodu u zapadnoj Ukrajini prošle sedmice, on je napravio iznenađujući preokret, obećavajući podršku kandidaturi Kijeva za članstvo u EU, kao i paketu finansiranja od 50 milijardi evra.

Uprkos predizbornom obećanju da „nijedan metak“ neće preći granicu, Fico je obećao da će dozvoliti da oružje iz slovačkih kompanija nastavi da ide za Ukrajinu – i čak je tiho pristao da sarađuje u proizvodnji oružja.

To je tim više iznenađujuće s obzirom da je Fico samo nekoliko dana pre tog putovanja ponovio narative Kremlja, označavajući Ukrajinu kao američkog vazala koji bi trebalo da Rusiji ponudi teritoriju u zamenu za mir.

Na iznenađenje mnogih, Robert Fico (levo) obećao je podršku nastojanjima Kijeva za članstvo u EU tokom sastanka sa svojim ukrajinskim kolegom Denisom Šmihalom (desno) u Ukrajini prošle nedelje
Na iznenađenje mnogih, Robert Fico (levo) obećao je podršku nastojanjima Kijeva za članstvo u EU tokom sastanka sa svojim ukrajinskim kolegom Denisom Šmihalom (desno) u Ukrajini prošle nedeljeFoto: Ukrainian Government Press/AP/picture alliance

Podseća na Trampa

Kontrast između njegovih reči i dela je toliki da su pojedini mediji čak doveli u pitanje njegovo psihičko zdravlje, kaže Grigorij Meseznikov sa Slovačkog instituta za javne poslove. „Njegovo ponašanje postaje bizarno. Povremeno podseća na Trampa“, rekao je taj politikolog za DW.

To je izazvalo zabrinutost za ugled Slovačke kod zapadnih partnera, dodaje. Medijski izveštaji sugerišu da su saveznici iz NATO prestali da dele osetljive informacije sa Bratislavom.

Ali, neki sumnjaju da je to sve Ficova taktika, s ciljem da skrene pažnju sa političkih aktivnosti kod kuće.

Zaustavljanje krivičnih istraga

Prva stvar kojom se Fico bavio od svog povratka na mesto premijera bila je obustavljanje krivičnih istraga protiv nekoliko članova iz najužeg kruga njegovog Smera.

Policija i tužioci su poslednjih godina pokušavali da razbiju korumpirane mreže za koje Ficovi protivnici tvrde da su cvetale tokom njegovih prethodnih mandata. Mnogi su u zatvoru, drugi se i dalje suočavaju s optužbama.

Čak i ako bi se koaliciona vlada raspala, postoji li održiva alternativa? Na slici: Mihal Simecka, lider glavne opozicione stranke Progresivna Slovačka
Čak i ako bi se koaliciona vlada raspala, postoji li održiva alternativa? Na slici: Mihal Simecka, lider glavne opozicione stranke Progresivna SlovačkaFoto: Petr David Josek/AP/picture alliance

Fico forsira izmene krivičnog zakona kojima bi se slomilo specijalno tužilaštvo koje vodi tu hajku. Te izmene bi takođe mogle da ukinu NAKA, specijalnu policijsku jedinicu za borbu protiv organizovanog kriminala, da smanje kazne za korupciju, kao i zaštitu za uzbunjivače.

Strah od povratka „mafijaške države“

Taj potez je uplašio Ficove protivnike u zemlji i inostranstvu. U poslednja tri meseca, desetine hiljada ljudi je protestovalo širom zemlje, plašeći se povratka „mafijaške države“ i optužujući Fica da ju je stvorio tokom svojih prethodnih mandata.

Brisel je izrazio zabrinutost na svoj uobičajen način. Evropski parlament je sredinom januara usvojio rezoluciju kojom se dovodi u pitanje stanje vladavine prava u Slovačkoj, ukoliko stvarno dođe do najavljenih promena zakona.

Fico, međutim, neće stati, sve dok Evropska komisija ne zavrne slavinu kojom se finansira budžet.

Fica zabrinjavaju protesti

Nakon što je opozicija otezala ceo proces, koaliciona vlada je krajem januara iskoristila svoju većinu u parlamentu da dogovori ubrzanje usvajanja zakona.

Očekuje se da će biti usvojen početkom februara i da će vlada Smera brzo skrenuti pažnju na druge ciljeve.

„Fica zabrinjavaju protesti“, kaže za DW Milan Nic iz Nemačkog saveta za spoljne poslove. „Oni utiču na raspoloženje javnosti i javnu debatu. Stoga je verovatno da će brzo krenuti dalje, da povećaju svoj uticaj na javne medije.“

Taj tempo je takođe vođen zabrinutošću unutar koalicije, kažu analitičari.

Usred Ficove žurbe da spasi svoje ljude od krivičnog gonjenja, već se postavljaju pitanja u vezi s jedinstvom njegove tropartijske koalicije, koja takođe uključuje krajnje desničarsku Slovačku nacionalnu stranku i nominalno socijaldemokratski Hlas.

Pelegrini gubi podršku birača

Ficov bivši štićenik Peter Pelegrini, koji se odvojio od Smera zbog skandala Kuciak i formirao Hlas, bio je glavna meta protesta.

U jednom trenutku favorit za pobedu na predsedničkim izborima u martu: Peter Pelegrini
U jednom trenutku favorit za pobedu na predsedničkim izborima u martu: Peter PelegriniFoto: CTK/dpa/picture alliance

Bio je jasan favorit za pobedu na predsedničkim izborima u martu. Međutim, njegovo vođstvo u anketama se smanjivalo dok su ljudi na ulicama uzvikivali „lakej“. Besan i u strahu da bi izmena zakona mogla da uništi njegove šanse, Pelegrini nastoji da ga uspori ili ublaži.

Mada bi postavljanje svog čoveka na funkciju predsednika Ficu dalo mogućnost kontrole nad imenovanjem sudija i šefova regulatornih tela, to je postalo sekundarno, kaže Meseznikov.

Slaba opozicija

„Stiče se utisak da Fico mora što pre da ostvari svoju radikalnu agendu. Postoje naznake nervoze unutar koalicije oko koraka koji se preduzimaju, a nisu sigurni koliko će njihovo jedinstvo izdržati“, kaže on.

Nik iz Nemačkog saveta za spoljne poslove u međuvremenu tvrdi da nije samo vladajuća koalicija ta koja treba da se ubrza:

„Drugo pitanje u vezi prvih sto dana jeste da li će biti održive alternativa“, rekao je on. „Pogledi su upereni u opoziciju, ali čini se da ona nije u stanju da ojača kako bi nešto mogla da uradi“.

Ovaj članak je originalno objavljen na engleskom jeziku.