1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Robovi i dalje postoje - na svim kontinentima

Sasa Bojić21. maj 2014.

Prinudni rad je pošast našeg sveta - kriminalne grupe na svim kontinentima koriste ljude kao robove. Kriminalci najčešće znaju koji ljudi su očajni zbog svoje životne situacije i koriste njihovu bedu.

https://p.dw.com/p/1C3oP
Amnesty-Kritik an Bedingungen im WM-Land Katar
Smeštaj za strane radnike u KataruFoto: Amnesty International/picture-alliance/dpa

Zvanično, ropstvo je odavno ukinuto. Ali, i danas milioni ljudi rade pod prinudom. Neupadljivo, na gradilištu, u polju ili – što je najunosnije – u industriji seksa. Prinudni rad donosi milijarde – pa i u Nemačkoj...

Međunarodna organizacija za rad ILO objavila je izveštaj prema kome se prinudnim radom i komercijalnim seksualnim izrabljivanjem godišnje ostvaruje profit od 150 milijardi dolara. Gotovo dve trećine te ilegalne dobiti otpada na prinudnu prostituciju. Prinudni rad je najrasprostranjeniji u Aziji, koju slede razvijene zemlje uključujući i članice Evropske unije. 21 milion muškaraca, žena i dece služe kao robovi. Više od polovine svih žrtava su žene i devojčice koje su prisiljene na prostituciju.

Prema izveštaju ILO u Aziji gotovo 12 miliona ljudi služe kao robovi. U Africi je na rad prinuđeno 3,7 miliona ljudi, sledi Latinska Amerika sa 1,8 miliona. Samo u južnoj Evropi i zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza pogođeno je 1,6 miliona ljudi. U SAD, EU i drugim razvijenim državama ima 1,5 miliona robova – samo u zemljama Evropske unije njih 880.000. To bi značilo da su u Evropskoj uniji na svakih 1000 ljudi – dva čoveka prinuđena na ropski rad.

„Rizik za pojedinca da postane žrtva prinudnog rada zavisi od različitih faktora“, prenosi dnevnik Zidojče cajtung: „U zavisnosti od nacionalnosti, porekla i životnih okolnosti, neki ljudi lakše postaju žrtve – i to nisu uvek samo imigranti ili nepismene osobe. Najveći rizik predstavljaju nepredvidljive ekonomske promene kao što su gubitak posla, nedostatak socijalnog osiguranja ili životnih alternativa. Oni koji se nađu u teškoj situaciji lako postaju žrtve beskrupuloznih trgovaca ljudima“…

List Tagesšpigel piše da vlasti širom sveta čine napore da stanu na put prinudnom radu, ali da su „crne brojke enormno velike“. List prenosi izjavu Hajkea Rabea sa Nemačkog instituta za ljudska prava da su „mesta na kojima žrtve mogu da se obrate za pomoć još uvek pretežno orijentisana na slučajeve seksualnog izrabljivanja žena.“ Političari su alarmirani – tako Brigite Potmer, portparolka Zelenih u Bundestagu, kaže da je „prisiljavanje ljudi na ropski rad užasan zločin“ te da „žrtve moraju biti dosledno zaštićene i potrebna im je podrška. Za to moraju postojati jasne zakonske odredbe, efektivne kontrole i savetodavna pomoć žrtvama.“

„U poljoprivredi i šumarstvu se ostvaruje dobit od devet milijardi dolara“ piše list Augsburger algemajne cajtung o prinudnom radu. „Prinudni rad je opaka stvar li donosi profit – a profit u SAD i EU je drugi po veličini u svetu i iznosi 47 milijardi dolara“.