1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Ruska vojska u Belorusiji?

G. Petrovskaja / M. Ostapčuk4. jul 2015.

Rusija bi, kao reakciju na jačanje snaga NATO u Istočnoj Evropi, mogla da pojača svoje snage u Belorusiji. Koji vojni kapaciteti tamo već postoje, a koje obaveze ima vlada u Minsku prema Moskvi?

https://p.dw.com/p/1FrBk
Russland Soldaten Checkpoint Georgien
Foto: picture-alliance/ZURAB KURTSIKIDZE

Rusko ministarstvo odbrane je u poslednje vreme više puta istaklo da je Belorusija „isturena tvrđava“. Nakon informacija da Sjedinjene Države, odnosno NATO, prebacuju teško naoružanje ka Istočnoj Evropi i Baltiku, ruski general Jurij Jakubov saopštio je da će „nastupiti bitne promene unutar ruskih trupa u Belorusiji“. U nekim ruskim medijima je čak bilo reči i o ruskim raketama koje se navodno nalaze na teritoriji susedne države.

„U Belorusiji nema ni ruskih trupa, niti delova ruskih raketa“, tvrdi u razgovoru za DW ruski vojni ekspert Aleksander Golc. Međutim, tamo ima više vojnih objekata važnih za vladu u Moskvi. Rusija tako u mestu Gancavičiju ima sistem za rano upozorenje od raketnog napada tipa Volga. U Vilejki se nalazi centrala iz koje se komanduje ruskim podmornicama. Na aerodromu u Baranavičiju su od 2013. stacionirani ruski vojni avioni, a na aerodromu u Babrujsku je planirana čak i uspostava ruske vazduhoplovne vojne baze.

Posledice po Minsk

Andrej Porotnikov, šef istraživačkog projekta Belarus Security Blog, takođe naglašava da u Belorusiji nisu stacionirane ruske trupe koje bi bile u stanju da izvedu neki napad. „U ruskim objektima u Vilejki i Baranavičiju radi oko 1.000 vojnika. To su tehničari, vezisti i straža. Vojni aerodrom u Baranavičiju je pod kontrolom beloruske armije.“

Porotnikov smatra da se poslednje izjave o jačanju ruske armije u Belorusiji ukazuju na „sindrom imperijalističkog razmišljanja“. To je indikator onoga o čemu se raspravlja u ruskom državnom vrhu. Iako ratna retorika dolazi obično iz usta onih Rusa koji ne donose odluke, Porotnikov upozorava: „Belorusija može da bude samo na gubitku ako neko u Rusiji zapadne u ratničko raspoloženje. Vlada u Minsku biće uvučena u konfrontaciju sa Zapadom. Neće više biti pokušaja da se sa Zapadom normalizuju odnosi. Neće više biti kredita MMF-a, a sankcije Zapada Belorusiji neće biti povučene.“

Minsk Alexander Lukaschenko Wladimir Putin Treffen 10.10.2014
Lukašenko godinama pokušava da bude blizak sa Putinom - ali ne previšeFoto: Reuters/Vasily Fedosenko

Porotnikov veruje da će se u slučaju zaoštravanja konflikta između Rusije i Zapada na stolu predsednika Aleksandra Lukašenka naći predlog Kremlja da se u Belorusiji stacioniraju ruske rakete i tenkovske brigade.

Lukašenkovo meandriranje

Vojni ekspert beloruskog portala belrynok.by Aleksander Alesin je uveren da Minsk neće izdržati pritisak Moskve ukoliko ona zaista zatraži da pojača svoje vojno prisustvo u susednoj zemlji. On smatra da će se Moskva pozvati na „Ugovor o uniji Rusije i Belorusije“ iz 1999. godine. Ugovor predviđa uspostavu zajedničkog „odbrambenog prostora“ i zajedničke armije. Stacioniranje ruskih trupa na beloruskom području, prema tom ugovoru, moraju da odobre vrhovni komandanti armija, dakle Lukašenko i Putin.

Aleksander Golc ipak ne veruje da bi Lukašenko pristao na stacioniranje ruskih trupa. On je do sada spretno vrludao između Rusije i Zapada. Predsednik Belorusije se odlično snalazi u diplomatskim nadmudrivanjima i koristi se ruskim kompleksom nastalim zbog urušavanja nekadašnje imperije, tvrdi Golc.

S tim se slaže i Aleksandar Alesin. Ipak, on naglašava da svako zaoštravanje situacije na granicama Belorusije smanjuje Lukašenku prostor za delovanje. Alesin smatra da su kontraproduktivne i ruske i zapadne najave o jačanja trupa. Konflikt između Zapada i Rusije bi tako mogao da zadobje sopstvenu dinamiku i ima nepovratne posledice.