1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Samaras od Nemačke traži više razumevanja

22. novembar 2013.

Grčki premijer Antonis Samaras u petak (22.11.) stiže u posetu Berlinu, prvu posle izbora u Nemačkoj. Atinska vlada ima bolju pregovaračku poziciju nego ranije, ocenjuju stručnjaci.

https://p.dw.com/p/1AKqE
Foto: Getty Images

Razgovori Trojke (predstavnici EU, Međunarodnog monetarnog fonda i Evropske centralne banke) i zvanične Atine koji su počeli početkom novembra dugo su bili bez rezultata. U ključnim tačkama stavovi grčke koalicione vlade i donatora uveliko su se razilazili. Sporna je pre svega bila ocena visine budžetskog deficita za 2014. godinu. Grčki ministar finansija Janis Sturnaras nedeljama je ocenjivao da budžetski deficit iznosi najviše 500 miliona evra, dok je, prema mišljenju Trojke on iznosio oko dve milijarde evra. Trojka je zato zahtevala nove mere štednje kako bi se finansijski deficit pokrio kroz vladine prihode.

U međuvremenu je postignut dogovor za 1,3 milijarde evra. Ali, premijer Antonis Samaras se ustručava da sprovede nove finansijske rezove i smanjenje plata. Zbog recesije, koja zemlju pogađa već sedam godina, i rekordne stope nezaposlonosti od 28 procenata, konzervativni premijer grčko društvo opisuje kao „iscrpljeno“.

„Vlada želi da zauzme oštar pregovarački kurs jer nema prostora za jednostrane mere štednje“, objašnjava pravnik i političar vladajućeg socijalističkog PASOK-a, Kostas Botopulos. Dogovoreno će sigurno biti sprovedeno, ali nova finansijska skraćenja nisu izvodljiva, upozorava Botopulos. Pregovaračke pozicije Atine su osnažene jer je vlada ostvarila višak u budžetu – dakle državni prihodi (bez uzimanja u obzir troškova kredita) veći su od rashoda. Taj uspeh finansijske politike trebalo bi u pregovorima uzeti u obzir, zahteva Botopulos.

Taktički manevar sa budžetom

Drugačijeg mišljenja je atinski novinar Makis Andronopulos. On je uveren da atinski političari forsiraju oštriji stav zbog taktičkih i unutrašnjopolitičkih razloga, držeći se pritom linije koju je zacrtala Trojka.

U nadi da će se nemačka svest promeniti nakon saveznih izbora, grčka vlada ističe da stanovništvo više nije u stanju da snosi teret mera štednji, ocenjuje Andronopulos, koji, inače, trenutno piše knjigu o Nemačkoj. Međutim, na prvom samitu šefova država i vlada EU posle izbora u Nemačkoj, kancelarka Angele Merkel je prema grčkom premijeru Samarasu ostala hladna. Ministar finansija Sturnaras je tada priznao da državnom budžetu za 2014. godinu preti deficit u visini od 1,3 milijardi evra. Odmah zatim usledio je poziv grčkom premijeru da u petak, 22. novembra poseti Berlin.

Poznavaoci prilika očekuju da će Samaras u Berlinu pokušati da dobije jasniji evropski politički kurs, nakon formiranja velike koalicije. Drugi razlog za dolazak Samarasa, Andronopulos vidi u rastućim unutrašnjopolitičkim napetostima u Grčkoj. Šef atinske vlade 11. novembra je tesnom većinom preživeo glasanje o nepoverenju vladi, što je zahtevala levičarska opozicija.

U očekivanju izbora za parlament EU

Populisti svih boja, pa čak i stranka ekstremne desnice „Zlatna zora“ očekuju dobre rezultate na izborima za parlament EU. Paralelno sa njima održaće se i lokalni izbori u Grčkoj. „U slučaju da na izborima za parlament EU i na lokalnim izborima uspeh zabeleže političke snage koje se protive trenutnoj politici štednje, levičarska opozicija bi već sledećeg dana mogla da zahteva nove izbore za grčki parlament“, smatra Andronopulos. Zbog preteće nestabilnosti, premijer Samaras će kancelarku Merkel zamoliti za više razumevanja pri sprovođenju mera štednje, objašnjava atinski publicista.

Socijalista Kostas Botopulos sa druge strane ne vidi razlog za takvu uzbunu: „Stranačka alijansa protiv mera štednje u principu nije ništa novo. Desničarski populisti već su duže vreme u kontaktu sa levičarima i povremeno slede identičnu liniju, smatra Botopulos. Međutim, jedna takva alijansa „nije dovoljna da bi čitav politički sistem bio doveden u pitanje.“

Angela Merkel i Antonis Samaras (desno) u Briselu
Angela Merkel i Antonis Samaras (desno) u BriseluFoto: Bertrand Langlois/AFP/Getty Images

Spasilački paket za Grčku se završava u aprilu 2014, dok dalje finansiranje te zemlje pogođene krizom nije obezbeđeno. Nejasno je šta će posle toga biti. Još pre parlamentarnih izbora u Nemačkoj, ministar finansija Volfgang Šojble nagovestio je da nije isključeno da će Grčka dobiti još jedan paket pomoći. Procenjuje se da bi on mogao da iznosi oko deset milijardi evra, ali definitivne odluke još uvek nema. Grčka bi najviše volela kada bi paket pomoći bio odobren još ove godine, ali to nije realno, smatra bivši poslanik Evropskog parlamenta Botopulos. „S obzirom na političke napetosti u Grčkoj za izbore za evropski parlament je naravno važno da vlada u pregovorima izbori uspeh“, smatra Botopulos.

Autori: Janis Papadimitriju / Boris Rabrenović
Odgovorni urednik: Ivan Đerković