1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Saniranje posledica ili novi početak?

Ivica Petrović22. jul 2015.

Poseta tri člana Predsedništva BiH je pre svega „saniranje posledica nakon incidenta koji je doživeo srpski premijer tokom boravka u Potočarima, ističe za DW Dragan Đukanović, potpredsednik Foruma za međunarodne odnose.

https://p.dw.com/p/1G2gs
Bosnien Serbien Bakir Izetbegovic Aleksandar Vucic Besuch
Aleksandar Vučić i Bakir Izetbegović, Beograd, 22.07.2015.Foto: picture-alliance/EPA/A. Cukic

Na osnovu pregleda tema i svega onoga što smo čuli od tri člana Predsedništva BiH i premijera Srbije Aleksandra Vučića, očito je da to samo gasi neku vrstu požara koji je izazvan 11. jula, ali ne doprinosi rešavanju brojnih i nagomilanih problema između dve zemlje“.

Ekonomija- najbezbolnija tema?

Upravo stoga je i nakon susreta Dragana Čovića, Bakira Izetbegovića i Mladena Ivanića sa srpskim premijerom istaknuto da su privredne teme bile u prvom planu, i da se razgovaralo o saradnji u oblasti puteva, energetike i turizma. Međutim, Dragan Đukanović smatra da je teško održiva priča o ekonomskom determinizmu koji oblikuje odnose Srbije i Bosne i Hercegovine. „Mislim da je u ovom trenutku to bila neka najbezbolnija tačka za priču o unapređenju odnosa, ali suštinskog unapređenja odnosa neće biti bez političke volje da se reše preostali brojni otvoreni problemi. A to su pitanja sukcesije imovine bivše Jugoslavije, granična pitanja, status izbeglih i raseljenih lica, pronalaženje nestalih lica. Dakle, to su pitanja koja su vezana za skoriju prošlost i raspad Jugoslavije, i stoga ne bi zaista trebalo ulepšavati ni na koji način sve to ekonomskim temama već treba sagledati neophodnost da se problemi koje sam nabrojao suštinski reše“, navodi Dragan Đukanović.

Istorija i dalje kroji odnose

Bosnien Serbien Bakir Izetbegovic Aleksandar Vucic Besuch
Svečani doček za visoku delgaciju BIH u Beogradu, Dragan Čović i Aleksandar Vučić22.07.2015.Foto: picture-alliance/EPA/A. Cukic

Mislim da je važno da imamo ovakve posete, i da se sa vrha država šalju ovakve poruke regionu, ocenjuje za DW Maja Stojanović iz Građanske inicijative. Zato mislim da je ova poseta važan korak u dobrom pravcu, ali isto tako mislim da moramo da imamo doslednost u izgradnji poverenja i pomirenja izneđu BiH i Srbije. A mislim da ta doslednost ovog trenutka ne postoji u Srbiji, jer bi se ona pokazala da je u Beogradu odobrena akcija 7000 vezana za obeležavanje genocida u Srebrenici, i da je poslata poruka Ujedinjenim nacijama da Srbija podržava rezoluciju koja je spremana za usvajanje“.Poruka da bi neke stvari iz bliske prošlosti trebalo ostaviti istoričarima je dobra, ali mislim da su i oni koji je izgovaraju svesni da to nije moguće, kaže Maja Stojanović. Ne bismo mi imali ni posetu Srebrenici, ni sve ono što se dešavalo nakon toga, ni priče o 20 godina Dejtona, dakle sve te političke priče, da je sve to sazrelo da se ostavi istoriji i istoričarima. Ali, ključna poruka koju smo čuli nakon ove posete, a koja se na ovom nivou nije dugo čula, jeste da je stabilnost BiH važna i da je važan mir u regionu, ističe Maja Stojanović. Bilo bi dobro ukoliko bi se to desilo, ali s obzirom da svi narodi i države na Zapadnom Balkanu još uvek žive svoju nedavnu prošlost, mislim da to neće biti realno, smatra Dragan Đukanović. Ne mislim da će stoga neki objektivni istorijski sudovi da utiču na međusobne odnose.

(Ne)doslednost regionalne politike

Čini mi se da je razumljivo zašto je premijer Vučić izložen kritikama, pre svega zbog odlaska u Potočare, a onda i zbog organizovanja današnjeg sastanka, kaže Maja Stojanović. Tu se na neki opet vraćamo na pitanje nedoslednosti srpske politike prema regionu, a ono je vidljivo i iz ponašanja medija koji su delimično u državnom vlasništvu. U njima imamo jake poruke koje prizivaju nestabilnost regiona, a mislim da je potrebno da se te poruke zaustave, i da se jasno kaže da je sadašnja politika Beograda prema BiH iskrena. A u ovom trenutku mislim da malo ko veruje da je iskrena, napominje Maja Stojanović.

Beograd i referendum

Srbija se sada mora baviti i pitanjem referenduma u Republici Srpskoj, i reklo bi se nakon prvih reagovanja državnog vrha da Beograd nije oduševljen tom idejom. „Beograd ne bi ni trebalo da se bavi tim pitanjem, ocenjuje Maja Stojanović. Prethodna vlast je imala daleko jače veze sa Republikom Srpkom, a sada je ona više načelna, i mislim da je ključno da se mnogo veći fokus stavi na komunikaciju sa Predsedništvom BiH. Stav Srbije da ostane iznad debate unutar BiH je ključan i što se time manje budemo bavili to će biti bolje za stabilnost u regionu“. Dragan Đukanović kaže da je apsolutno jasno da Beograd nije oduševljen idejom o referendumu o sudu i tužilaštvu BiH. Postoji određeni konstruktivan uticaj zvaničnog Beograda na Banjaluku da dođe do revidiranja te odluke. Zato se nadam da će u skorije vreme i doći do takvog epiloga, i ne očekujem održavanje navedenog referenduma“, zaključuje Đukanović.