1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Sankcije guraju Belorusiju u naručje Moskve

24. mart 2012.

Posle dvostrukog pogubljenja u Belorusiji, EU je pooštrila sankcije protiv tamošnjeg režima predsednika Aleksandra Lukašenka. Ministri spoljnih poslova 27 zemalja EU na listu sankcija dodali su više osoba.

https://p.dw.com/p/14QyC
RETRANSMISSION FOR ALTERNATIVE CROP - Incumbent Belarusian President Alexander Lukashenko seen before a news conference after preliminary election results show him overwhelmingly winning a fourth term in Minsk, Berlarus, Monday, Dec. 20, 2010. International observers and Western governments accused Belarus' strongman leader of using fraud and violence to remain in power after more than 16 years of repressive rule, saying Monday that President Alexander Lukashenko's re-election had been seriously flawed. (AP Photo/Sergey Ponomarev)
Foto: AP

Šefovi diplomatija zemalja EU na listu sankcija dodali su i visoke službenike beloruskog pravosuđa kao i biznismene. Zabrane ulaska u EU i zamrzavanje imovine u Uniji važe već za više od 200 funkcionera Belorusije, koji su povezani sa represijom prema građanima te zemlje i civilnom društvu. "Ne možemo samo da posmatramo tlačenje ljudi u Evropi, pod kojim se zlopate čitave porodice", rekao je u Briselu nemački ministar spoljnih poslova Gido Vestervele. Zato je, kako je dodao, neophodno nastaviti politiku sankcija.

Kršenje ljudskih prava

Beloruski državni mediji su prošlog vikenda objavili da je na Vladislavom Kovaljovim i Dmitrijem Konovalovim izvršena smrtna kazna. Ova dvojica 26-godišnjaka su, prema presudi suda u Minsku, izvela bombaški napad u kome je ubijeno 15 a povređeno 300 ljudi. Borci za građanska prava i posmatrači suđenja sumnjaju u krivicu pogubljenih. Njihova egzekucija je svakako dodatno opteretila ionako neprijatne odnose između Minska i Brisela. Predsednik Odbora Bundestaga za spoljnu politiku, Rupreht Polenc, rekao je da je "Belorusija jedina evropska zemlja u kojoj se još vrše smrtne kazne. Presudi je prethodio sudski proces protivan principima pravne države u kome je bilo velikih manjkavosti."

A combination picture shows Vladislav Kovalyov (R) and Dmitry Konovalov sitting in a guarded cage during a court hearing in Minsk in this September 15, 2011 file photo. Belarus has executed two men convicted for a fatal 2011 metro bomb attack, despite protests from European human rights groups and calls for a re-trial, state news agency BelTA said on Saturday. REUTERS/Vasily Fedosenko/Files (BELARUS - Tags: CRIME LAW POLITICS)
Kovaljov i KonovalovFoto: Reuters

I opunomoćenik nemačke vlade za ljudska prava, Markus Lening, naglasio je da ovo suđenje ni u kom slučaju nije bilo u skladu sa standardima pravne države. On kaže da se može poći od toga da pogubljeni nisu počinioci zločina. Jedan od njih je na suđenju rekao da je priznao zločin jer je bio mučen. "Predsednik Lukašenko mora da sam sebi stavi u zasluge to što su, kada ovako krši ljudska prava, odnosi između Belorusije i drugih evropskih zemalja, na ovako niskom nivou, rekao je Lening za Dojče vele.

Sankcije treba da pogode samo režim

Najniža tačka u tim odnosima dosegnuta je krajem februara. Iz proteta zbog sankcija EU, Minsk je najavio da će povući svoje ambasadore u EU. Na to je EU pozvala sve svoje ambasadore u Belorusiji na konsultacije.

08.08.2008, Berlin, Ruprecht POLENZ, Dr., CDU-MdB, Vorsitzender des Auswaertigen Ausschusses des Deutschen Bundestages, aufgenommen am Rande einer Pressekonferenz zu Georgien,
Rupreht PolencFoto: picture-alliance

Kao znak dobre volje prema stanovnicima Belorusije, ministri EU su im stavili u izgled mogućnost uvođenja viznih olakšica. EU na taj način želi da pokaže da želi da sankcijama bude pogođen samo režim.

Rupreht Polenc ipak smatra da Evropljani ne mogu da nadoknade niti zamene prave odluke koje bi trebalo da budu donete u Minsku. On je rekao da su mogućnosti uticaja EU na tamošnja zbivanja ograničene. Zbog toga se strahuje da bi sankcije i sve veća izolacija zemlje - koja je ionako zavisna od ruske nafte i gasa - prosto naterale Belorusiju u naručje Moskve. To EU ne želi, kaže Polenc. On dodaje da Minsk i za Moskvu postaje sve veće opterećenje - ekonomsko, političko i moralno. Belorusija plaća samo trećinu cene gasa u odnosu na cenu koju Rusija traži, recimo, od Ukrajine. A i ruski mediji su kritikovali najnovija pogubljenja u Belorusiji. Zbog toga je potrebno da Rusija dobro razmisli o tome kakvu Belorusiju želi da veže za sebe...

Autori: Markijan Ostapčuk / Saša Bojić

Odg. urednica: Ivana Ivanović