1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Sankcije Severnoj Koreji

16. oktobar 2006.

Nemački dnevni listivi danas pišu o sankcijama Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija Severnoj Koreji, govoru vodje nemačkih konzervativaca Edmunda Štojbera na stranačkoj konferenciji.

https://p.dw.com/p/BAYq
Kim Džong Il-predsednik Severne Koreje
Kim Džong Il-predsednik Severne KorejeFoto: AP

Nedelju dana nakon saopštenja Severne Koreje da je izvela nuklearnu probu, Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija doneo je rezoluciju kojom se ovoj komunističkoj zemlji nameću sankcije. U rezoluciji se zahteva da Severna Koreja neizostavno obustavi razvoj nuklearnog programa i da uništi sve do sada proizvedeno nuklearno oružje. Odluka Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija je u nemačkoj štampi naišla na podeljene reakcije.

"Frankfurter Algemajne Cajtung" piše:

U celoj Aziji, čak i u Japanu preti opasnost da razmišljanje o atomskoj bombi prestane da bude tabu tema. Iran bi iz slučaja Severne Koreje mogao da zaključi da nije moguće zaustaviti režim odlučan u nameri da proizvede atomsku bombu ukoliko protivnici nemaju volje ili sposobnosti da to po svaku cenu onemoguće.

"Noje Rur/Noje Rajn Cajtung" iz Esena kritikuje:

Zvuči groteskno da Severna Koreja, jedna od najsiromašnijih i najizolovanijih zemalja na svetu, treba da bude kažnjena zbog atomske probe - zabranom putovanja za funkcionere. Takodje ne sme više da uvozi luksuznu robu. Osim toga, Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija se složio da ubuduće u Severnu Koreju neće biti slata nuklearna tehnologija. Činjenica da se ova odluka slavi kao uspeh u Njujorku zato što su svi, uključujući Kinu i Rusiju glasali za donošenje rezolucije je smešna. Savet bezbednosti neće da stane ni na čiju stranu jer se radi o različitim interesima SAD i Kine.

"Tiringer Algemajne" iz Erfurta smatra da sankcije Severnoj Koreji nisu dovoljno oštre:

To nije dovoljno. Sankcije Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija su preslabe da bi dikatora kakav je Kim Džong II naterale da poklekne. Nisu dovoljne čak ni da odvrate Iran od pravljenja atomske bombe. A ako se u tome ne uspe, posledice će biti kobne. Tamošnjim vlastima nije bitno samo očuvanje moći nego i njeno širenje van granica regiona. Uključujući i uništenje Izraela.

"Kelner Štatancajger" postavlja pitanje:

A šta je trebalo uraditi? Pretiti ratom? Ili zemlju čiji stanovnici već sada gladuju i smrzavaju se, dovesti do potpune ekonomske propasti? Istina je da niko ne zna kako treba da se reaguje na pretnju Severne Koreje. Politika čvrste ruke je do sada bila neuspešna kao i uvek novi pokušaji da se Severna Koreja pregovorima i parama privoli na ustupak. Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija je bila dužnost diplomatije da pruži odgovor na pretnju medjunarodnom miru. Ona sigurno ne predstavlja rešenje problema.

Nemački dnevni listovi se bave i nastupom vodje nemačkih konzervativaca Edmunda Štojbera na stranačkoj konferenciji u Augzburgu. Lider Hrišćansko socijalne unije i bavarski premijer je do sada najoštrijim napadom na sestrinsku partiju Hrišćansko demokratsku uniju iznova pojačao sukobe u velikoj koaliciji. Štojber je socijaldemokratama prebacio nelojalnost i blokiranje reformi. Nemački listovi su gotovo jednodušni u kritici ovakvog Štojberovog nastupa:

"Zidojče Cajtung" iz Minhena piše:

Sudbina CSU se zove Edmund Štojber. On smatra da je nezamenjiv i misli na sve osim na to da prekine. Iako mnogima u CSU to ne odgovara, samo mali broj mu to otvoreno i kaže. Do pre godinu dana CSU je na kongesu pokazivao samopouzdanje. Od kako se Štojber bedno vratio se iz Berlina bolest je zahvatila CSU.

"Hajlbroner štime" zaključuje:

Naravno da bavarski premijer kome nedostaje popularnost u slobodnoj državi koristi priliku da privuče simpatije napadajući berlinske partnere. Medjutim, onoga ko uvek udara na druge, kao što su to radili Štruk, Bek i sada Štojber - ne zanima harmonična saradnja.

Pod naslovom Deljenje nedeljivog - "Frankfurter Algemajne cajtung", piše da Bosna i Hercegovina ukoliko želi da se priključi Evropskoj uniji mora pre svega da reformiše svoj komlikovani ustav. To se već godinama traži iz Brisela kada je u pitanju Sarajevo, a pogotovo Banja Luka.